Godinu dana od napada Hamasa: Sukobi u izraelskom društvu
U kakvom je stanju izraelsko društvo godinu dana nakon napada Hamasa. Koje su sad linije podela?
Rodbina i prijatelji nastradalih i otetih Jevreja obišli su uništene kibuce na jugu zemlje, na godišnjicu napada Hamasa (Foto: FoNet / AP)
Godinu je dana od napada Hamasa u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i oteto oko 250. Dojče Vele piše da se izraelsko društvo suočava sa dubokom podelom – deo traži pregovore da bi se preostali taoci oslobodili, drugi zahtevaju nastavak rata do “apsolutne pobede”.
Izraelsko društvo, pre i oko 7. oktobra
Prethodnih godina, bilo je dosta tački razilaženja u izraelskom društvu. Mesecima, pre strašnog 7. oktobra 2023, trajali su protesti zbog reforme pravosuđa koja je predložila desničarska vlada. Onda je usledio napad Hamasa, potpuni šok, i naravno, ogromna solidarnost kako drugih država sa Izraelom, tako i u samom društvu.
Civili su, kako piše DV, donekle preuzeli funkciju vlasti. Osnovani su centri za hitne slučajeve gde se pomagalo na razne načine – od skupljanja novca za vojnu opremu, do nalaženja smeštaja za izbeglice ili radnika na poljoprivrednim imanjima, koja su opustela jer su ljudi otišli u rat. U određenoj meri, civilno društvo i privatne inicijative su preuzele ulogu Vlade, s osećajem da su jedini koji obezbeđuju da zemlja funkcioniše.
Godina posle
Podele su se vratile – ovaj put oko rata i talaca u Gazi. Članovi porodice otetih traže da se postigne sporazum o puštanju talaca, zbog čega ih napadaju na društvenim, pa čak i na ulicama. Naime, zahtevi za puštanjem talaca se vide kao odbijanje ratne politike Netanjahua i njegove vlade, u kojoj su i desničarski ekstremisti.
Što se drugih pitanja tiče, neka su prestala da budu predmet rasprave, poput prisustva vojske u Zapadnom Jordanu i pojasu Gaze. Neka, koja su ranije bile tabu, kao što je tzv. transfer – prisilna migracija Palestinaca od Zapadnog Jordana, sada su legitimna tema. No, sve u svemu, oblasti neslaganja je sve više.
J.J. / Vreme