Vreme je da ponovo pomerimo kazaljke i spavamo sat duže

U noći između 26. i 27. oktobra počinje zimsko računanje vremena. Satovi se u 3:00 ujutru vraćaju za jedan sat unazad.

U nedelju ujutro počinje zimsko računanje vremena. Satovi se pomeraju za sat unazad. Kompjuteri i mobilni uređaji to rade sami. (Foto: Envato)

Na zimsko računanje vremena prelazi se svakog poslednjeg vikenda u oktobru u noći između subote i nedelje.

Letnje računanje vremena završava se u nedelju, 27. oktobra u tri sata ujutru, kada se časovnici vraćaju jedan sat unazad, objavila je Direkcija za mere i dragocene metale.

Većina zemalja u Evropi i gotovo cela Severna Amerika pomeraju kazaljke na satu dva puta godišnje

Ko je prvi put počeo i zbog čega?

Ovu praksu uvela je prvi put Nemačka 1916. u jeku Prvog svetskog rata da bi se štedeo ugalj korišćen za osvetljavanje, piše Euronews

Njen primer sledile su i Velika Britanija, Rusija i SAD, a sezonsku promenu sata uvelo je više od 140 država.

Letnje računanje vremena u tadašnju Socijalističku Fedreativnu Republiku Jugoslaviju stiglo je tek 27. marta 1983. godine.

Osnovna ideja bila je da se bolje iskoristi dnevna svetlost i to je još 1784. zagovarao američki političar i naučnik Bendžamin Frenklin. Objavio je esej u kome je predlagao da ljudi ranije ustaju i tako uštede na svećama.

Broj zemalja koje su menjale sat značajno se smanjio između dva rata. Letnje računanje vremena ponovo je uvedeno nakon naftne krize sedamdesetih godina prošlog veka.

Iako su sve zemlje EU od 1996. pomerale sat dva puta godišnje, Evropska komisija je 2018. predložila ukidanje promene vremena. Članice su imale rok do aprila 2020. da se izjasne o prelasku na letnje ili zimsko računanje vremena, Međutim, konačna odluka nije doneta zbog pandemije koronavirusa. 

Iako je bilo najava, ni u Srbiji još nije donet zakon o ukidanju sezonske promene računanja vremena.

Gde se vreme ne menja?

Rusija je prestala 2011. godine, a časovnici se ne pomeraju ni u Kini, Japanu, Južnoj Koreji, skoro svim afričkim zemljama. 

Sat ne diraju ni zemlje na ekvatoru, gde dnevnog svetla ima približno jednako tokom cele godine, a isto je i u Arizoni i na Havajima.

Jedan od razloga koji se najčešće navodi kao motiv za napuštanje letnjeg računanja su naučna istraživanja o uticaju pomeranja sata na zdravlje ljudi: negativne promene bioritma, glavobolje, poremećaj sna. 

Takođe je ustanovljeno da je pomeranje sata vinovnik brojnih saobraćajnih i drugih nezgoda.

Kompas/Euronews