Šta bi pauziranje američke vojne pomoći moglo da znači za Ukrajinu

Američki predsednik Donald Tramp u ponedeljak je odredio „pauziranje“ pomoći SAD Ukrajini dok pokušava da izvrši pritisak na ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da se uključi u pregovore o okončanju rata sa Rusijom.

Donald Tramp i Volodimir Zelenski (Foto: FoNet/AP Photo/Ben Curtis)

Do ovog poteza dolazi tek nekoliko dana nakon katastrofalnog sastanka u Ovalnoj kancelariji na kojem su Tramp i potpredsednik SAD Džej Di Vens “uhvatili u makaze” Zelenskog, smatrajući da je nedovoljno zahvalan za više od 180 milijardi dolara koje su SAD izdvojile za vojnu i drugu pomoć Kijevu od početka ruske invazije 24. februara 2022.

Šta želi Tramp

Zvaničnik Bele kuće rekao je da je Tramp fokusiran na postizanje mirovnog sporazuma i da želi da Zelenski bude „posvećen“ tom cilju. Kako je rekao, SAD „pauziraju i preispituju“ svoju pomoć kako bi „osigurali da to doprinosi rešenju“, prenosi AP.

Naredba će ostati na snazi dok Tramp ne utvrdi da je Ukrajina pokazala posvećenost mirovnim pregovorima sa Rusijom, dodao je.

Šta je bilo ranije

Zaustavljanje vojne pomoći dešava se oko pet godina nakon što je Tramp zabranio pomoć Ukrajini od strane Kongresa dok je pokušavao da izvrši pritisak na Zelenskog da pokrene istragu o sinu Džoa Bajdena, Hanteru, zbog njegovog položaja u ukrajinskoj gasnoj kompaniji.

Opozvan je jer je ponudio „uslugu za uslugu“ u nadi da će naći prljavštinu političkom rivalu.

Uoči izbora 2024., Tramp je obećao brz završetak rata u Ukrajini. Čak se jednom hvalio da bi mogao da zaustavi borbe za jedan dan. Pokazao je sve veću frustraciju Zelenskim zbog rata, dok je istovremeno izražavao uverenje da se ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, kome se dugo divi, može verovati da će održati mir ako se postigne primirje.

Tramp je ranije u ponedeljak kritikovao Zelenskog zbog sugestije da je kraj rata verovatno „još uvek veoma, veoma daleko“. Zelenski je nagovestio da će trebati vremena da se postigne dogovor o okončanju rata dok je pokušavao da ponudi pozitivan stav o odnosima SAD i Ukrajine nakon prošlonedeljnog sastanka u Beloj kući.

Koliko je važna američka pomoć

Odluka predsednika Donalda Trampa da prekine svu američku pomoć Ukrajini je gorak udarac – ne samo za Kijev već i za evropske saveznike koji lobiraju da američka administracija nastavi da joj pruža podršku.

Ovo nije prvi put da SAD uskraćuju vojnu pomoć. Republikanci u Kongresu blokirali su najveću tranšu vojne pomoći tadašnjeg predsednika Džoa Bajdena Ukrajini u leto 2023.

Kongres je konačno odobrio paket pomoći od 60 milijardi funti u proleće 2024. Bilo je to baš na vreme – Ukrajina se borila da odbrani obnovljenu rusku ofanzivu na Harkov. Dolazak odloženog američkog oružja pomogao je da se situacija preokrene.

Kao i 2024. godine, možda će proći meseci pre nego što se osete efekti ukidanja američke pomoći – barem u pogledu municije i hardvera. U celini, Evropa sada Ukrajini pruža 60 odsto pomoći – više nego SAD, piše BBC.

Međutim, američka vojna podrška je i dalje od vitalnog značaja za Ukrajinu. Jedan zapadni zvaničnik ga ju je nedavno opisao kao „krem“ u pogledu oružja.

Sposobnost Ukrajine da zaštiti svoje ljude i gradove u velikoj meri se oslanjala na sofisticirane američke sisteme protivvazdušne odbrane – kao što su baterije Patriot i NASAMS – koje su zajedno razvijene sa Norveškom.

SAD su Ukrajini dale mogućnost da izvodi udare dugog dometa – raketama HIMARS i ATACM. SAD su ograničile njihovu upotrebu unutar Rusije, ali su i dalje bile od vitalnog značaja za pogađanje ciljeva visoke vrednosti unutar okupiranih teritorija.

Nije u pitanju samo kvalitet, već i kvantitet. Kao najmoćnija svetska vojska, uspela je da pošalje stotine viškova Hamvija i oklopnih vozila, što su količine kojima manje evropske armije nikada ne bi mogle da pariraju.

Odsustvo nečeg od ove pomoći može potrajati da se filtrira do prve linije. Ali, moglo bi doći do zabrinjavajućeg neposrednog uticaja, ne samo u smislu razmene obaveštajnih podataka.

Nijedna nacija ne može da se meri sa SAD u pogledu svemirskog nadzora, prikupljanja obaveštajnih podataka i komunikacija. I to ne obezbeđuje samo američka vojska, već i komercijalne kompanije, ukazuje dopisnik BBC-ja.

Spašavanje odnosa SAD i Ukrajine

Oleksandr Krajev, analitičar ukrajinskog tima za spoljnu politiku Prism sa sedištem u Kijevu, rekao je da je prvi korak ka spasavanju odnosa SAD i Ukrajine „ponovno uspostavljanje ličnih kontakata sa Trampovim ljudima i sa samim Trampom“, iako će to „biti psihički teško“, prenosi AP.

„Da, situacija je prilično teška. Vidimo mnogo loših prognoza“, rekao je on. „Za nas to nije apokaliptični scenario. Odnosi se mogu ponovo uspostaviti, ne zato što je ukrajinska diplomatija daleko superiornija ili zato što je Zelenski sjajan komunikator, već zato što i dalje postoji ekonomski interes za Trampa ovde u Ukrajini.”

„Što se tiče očuvanja odnosa“, rekao je Zelenski novinarima tokom vikenda: „Mislim da će se naša veza (sa SAD) nastaviti jer je to više od odnosa u jednom ili drugom trenutku. Moramo biti otvoreni.”

Ukrajina je „spremna da nastavi dijalog“, rekao je on. „Želimo da računamo na novu pomoć”.

Kompas

Pročitajte i: