Slabost elektorskog sistema: Kako do Bele kuće sa manje osvojenih glasova?
Na američkim predsedničkim izborima već se dešavalo pobedi kandidat sa manje osvojenih glasova birača. Kompas objašnjava kako je to moguće.
Ilustracija: Uroš Maksimović
Ozbiljna slabost elektorskog sistema je što ostavlja mogućnost da na izborima pobedi predsednički kandidat koji nacionalno osvoji manje glasova.
Desilo se pet puta: Pobeda sa manje glasova
To se, uostalom već pet puta desilo, a dva puta u skorijoj prošlosti.
- Džon Kvinsi Adams 1824.
- Raderford B. Hejs 1876.
- Bendžamin Harison 1888.
- Džordž W. Buš 2000.
- Donald Tramp 2016.
Tramp je 2016. pobedio Hilari Klinton sa manje osvojenih glasova birača. Četiri godine kasnije tesno je izgubio od Džoa Bajdena i od tada insistira da je pokraden na izborima.
Nijednu od brojnih tvrdnji nije uspeo da dokaže na sudu.
Oko rezultata se posle izbora 2000. sudio i demokrata Al Gor. Njega je Džordž W. Buš osvojio elektore sa Floride sa viškom od 500 i kusur glasova.
Tako je Buš prošao u Belu kuću, bez obzira što je nacionalno osvojio pola miliona listića manje.
Izbori su tada bili 7. novembra, a Gor je 12. decembra prekinuo sudsko natezanje i priznao poraz.
Elektorski sistem na meti stotina predloga ustavne promene
Kroz istoriju SAD zakonodavci su podneli više od 700 predloga ustavnih amandmana za izmenu ili ukidanje elektorskog izbornog sistema.
Ni jedna druga ustavna odredba nije toliko bila na meti. Ni danas većina Amerikanaca nije zadovoljna elektorskim sistemom, ali o tome malo kasnije.
Kompas