Elektorski koledž: Kako Amerikanci biraju svog predsednika?
Amerikanci predsednika ne biraju direktno, nego preko elektora partije. Kompas objašnjava.
Ilustracija: Uroš Maksimović
Malo je komplikovano – Amerikanci predsednika biraju kroz elektorski koledž, u svetu jedinstvenim sistemom.
Američki ustav je formirao instituciju elektorskog koledža da izabere predsednika.
Kada izađu na predsedničke izbore, Amerikanci zapravo biraju eletkore iz svoje države.
Elektora ima 538, a predsednički kandidat za pobedu mora da osvoji barem prostu većinu njihovih glasova, dakle 270.
Elektorski koledž zamišljen da „malima“ da „veliki glas
Svaka država u elektorskom koledžu ima po najmanje dva predstavnika, isto koliko senatora u Kongresu. Povrh toga, države šalju onoliko elektora koliko imaju u Domu predstavnika.
To znači da najmnogoljudnija Kalifornija ima 59, a najmanje naseljena Aljaska tri elektora.
Isto tako znači da se broj elektorskih glasova vremenom menja uz demografske promene.
Sve federalne države osim dve – Mejna i Nebraske – sve elektorske glasove dodeljuju kandidatu koji u državi dobije najviše glasova birača.
Mejn i Nebraska ona dva garantovana elektorska glasa dodeljuju kandidatu sa najvećom podrškom u državi. Mejn preostala dva, i Nebraska tri, dodeljuju prema ishodu glasanja u kongresnim izbornim jedinicama.
Ko su elektori?
Inače, elektori su tipično prominentne ličnosti američkih partija.
Njih ustav i federalni zakoni ne obavezuju da glasaju za kandidata partije koja ih je imenovala.
Međutim, 38 federalnih država i Vašingtonski distrikt imaju lokalne zakone koji ih na to obavezuju pod pretnjom sankcija.
Moguć je haos
Zamišljen kao valjak za poravnanje terena za federalnu igru američkih država, elektorski sistem ostavlja vrata otvorena mogućnosti teške zbrke.
Pritom, zbrka uvek nače način da pobegne. O tome kasnije.
Kompas