Kad se grafiti sa zidova uklone

Gotovo da u Srbiji nema grada čije ulice nisu išarane grafitima, međutim kada uličnu umetnost ostavimo po strani, ostaje propaganda i govor mržnje. Te su se poruke prelile na parkove, nadvožnjake, zgrade, pa čak i osnovne škole, a neretko ih karakterišu nacionalistički simboli.

Foto: Rastislav Dinić (ustupljena fotografija)

Grafiti “Kad se vojska na Kosovo vrati”, “Bolest nije ponos” i poznato rusko “Z” stajali su na zidu jedne osnovne škole u Nišu mesecima. Uprkos tome što je jedan od učitelja ove niške škole ukazivao na problematičnost grafita u dvorištu, direktorka nije preduzela nikakve mere za njihovo uklanjanje. Onda je Dejan Petrović, učitelj Osnovne škole “Učitelj Tasa”  odlučio da ih prekreči. A potom zbog toga dobio i krivičnu prijavu.

Zajedno sa aktivistima Zeleno-levog fronta prekrečio grafite kojima, kako on smatra, nikako nije bilo mesto u školskom dvorištu. Petrović je zbog uklanjanja govora mržnje dobio krivičnu prijavu uz obrazloženje “da je to učinjeno bez saglasnosti direktorke ove škole.”

“Na sve to ja sam ukazivao i direktorki koja je odgovorna za školu, insistirao na tome da ona uradi sve u svojoj nadležnosti da se to ukloni. Ja sam joj najavio da ću ja prekrečiti grafite o svom trošku, nije mi izričito zabranila, ali nije ni dala odobrenje.” objasnio je Petrović za Kompas.

Kao odgovor na postupak ovog niškog učitelja, dobio je prekršajnu prijavu, a kada je sa prijateljima iz ZLF-a otišao do policijske stanice na opštini Medijana, sačekao ga je još jedan grafit “Kad se vojska na Kosovo vrati” upravo ispred stanice.

Inicijativa mladih za ljudska prava u svom saopštenju podrške učitelju Dejanu Petroviću kaže da u organizovanom uništavanju javnog prostora učestvuju ekstremističke i navijačke grupe, dok predstavnici vlasti i institucije ne samo da ne problematizuju ovakve grafite, nego ih često i pohvaljuju.

Reakcija vlasti

Upravo nakon situacije u niškoj osnovnoj školi možemo videti bivšeg premijera, a sadašnjeg predsednika Srpske napredne stranke kako kritikuje postupak prekrečavanja grafita, ali ne i same grafite. U videu na društvenim mrežama Miloš Vučević je rekao:

“Skandalozno ali ne i iznenađujuće, posebno kada vidim da je to delo ovih blokadera Zeleno-levog fronta koji se uspešno takmiče u autošovinizmu. Mrze sve srpsko, mrze našu vojsku, mrze Kosovo i Metohiju.”

Ovim povodom Incijativa mladih za ljudska prava kaže:

“Ovo nije priča samo o grafitima, grafiti i generalno ukaljavanje grada su tek jedna od posledica takvog govora mržnje ovog režima, koji se isključivo služi nacionalizmom kao oružjem.” rekla je Dalia Koler za Kompas.

Iz ove organizacije tvrde da su grafiti “Kad se vojska na Kosovo vrati” sistematski napravljeni da šire nacionalnu propagandu od strane Srpske napredne stranke:

“Kada smo odlazili da prekrečimo neke od tih grafita, imali smo situacije gde nas čuvari tih grafita čekaju i oni žele da nam prete. Kada god smo jedan od grafita prekrečili, već narednog dana pojavljuje se njih desetoro i ponovo ispisuju taj grafit”.

Šef odborničke grupe Srpske napredne stranke u Nišu je takođe ovaj događaj okarakterisao kao stranačku akciju i pozvao je nadležne organe da reaguju, kao i upravu škole da reaguje jer je zabranjeno da nastavno osoblje učestvuje u stranačkim akcijama.

grafit
Foto: Rastislav Dinić (ustupljena fotografija)

Krivične prijave za uklanjanje grafita

Još 2023. godine udruženje KROKODIL i Inicijativa mladih za ljudska prava suočili su se sa pretnjama krivičnim prijavama zbog krečenja grafita na Slaviji. Tada je patrola komunalne milicije i policijske stanice „Vračar“ izašla na lice mesta da spreče krečenje grafita i legitimisala sve prisutne.

U toku te akcije prekrečen je i grafit sa natpisom „Kad se vojska na Kosovo vrati“ na bočnom zidu Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju.

U nizu prekršajnih postupaka koji su vođeni protiv aktivistkinja i aktivista udruženja KROKODIL i Inicijative mladih za ljudska prava zbog uklanjanja grafita istog sadržaja na javnoj ustanovi u Beogradu, dokazali smo da čišćenje javnog prostora ne može biti okarakterisano kao prekršaj narušavanja javnog reda i mira kazala je u saopštenju Inicijativa mladih za ljudska prava.

Građani i aktivisti koji su čistili zidove često su bili meta ekstremista, dobijali su pretnje, organizovane su hajke na društvenim mrežama, a nekima su u direktnom susretu huligani poručivali da ni slučajno ne diraju grafite koje iscrtavaju. U svim ovim slučajevima, reakcija nadležnih organa je izostala.

Murali ratnim zločincima

Na Međunarodni dan borbe protiv fašizma, 9. novembra 2021. Inicijativa mladih za ljudska prava planirala je da prekreči  mural posvećen Ratku Mladiću, osuđeniku za ratni zločin i genocid pred Haškim tribunalom. Međutim, policija im je to tada zabranila.

“Problem je u tome što su ovakvi murali svuda po gradu, a mladi čak ni ne znaju da je Ratko Mladić još uvek živ i još uvek u zatvoru. Ljudi izađu napolje i vide lice nekog čoveka koji je proglašen nacionalnim herojem i onda misle da je taj čovek uradio nešto dobro” objašnjava Koler za Kompas.

Ona dalje objašnjava da su u slučaju uklanjanja grafita na Slaviji dokazali da je prekrečavanje grafita u istu boju kao fasada zgrade restauracija, a ne vandalizacija. Te su oslobođeni optužbi.

Šta nadležni kažu?

Komunalnoj miliciji u Nišu poslali smo pitanja o tome u kojim se slučajevima grafiti sa govorom mržnje i nacionalističkim simbolima uklanjaju i zašto se ne uklanjaju sa javnih površina na kojima su iscrtani. Kao i  koliko je ovakvih grafita uklonjeno tokom prošle godine?

Međutim do ovog trenutka odgovor nadležnog organa nismo dobili.

Milica Marković / Kompas

Pročitajte i: