Aleksandar Matković: Studentski protesti u Srbiji su politički događaj broj jedan u svetu
Naučni saradnik Instituta ekonomskih nauka u Beogradu Aleksandar Matković u drugom delu intervjua za Kompas je govorio o odluci dela studenata da zatraže vandredne izbore, razlozima zbog kojih bi plenumi trebalo da se prošire na političke partije i ekonomiju, kao i rezultatima aktivizma naučnika i dijaspore pred institucijama EU.
Foto: Kompas
Studenti novosadskog Fakulteta tehničkih nauka u blokadi na plenumu su odlučili da zatraže raspisivanje vandrednih parlamentarnih izbora, sastave listu za izbore i podrže modalitet podele mandata po gradovima, a Naučni saradnik Instituta za ekonomiju u Beogradu Aleksandar Matković koji je sarađivao sa studentima i profesorima FTN-a, smatra da bi studenti na izborima imali jaku podršku naroda.
„Studenti su po popularnosti broj jedan. ni opoziciju ni vlast realno niko ne voli i imali bi šansu definitivno, a ja mislim da je strukturno nužno da se tako nešto dogodi. FTN je najveći fakultet u zemlji i mogli bi da urade sve što jedna politička partija radi, da formulišu predloge zakona – imaju društveni dogovor koji su radili zajedno sa profesorima, najverovatnije će imati više znanja i ako ništa više elana da se nešto postigne“.
Potrebna veća participacija radnika
Matković dodaje da plenumi treba da se prošire na partije, a da bi sledeći korak nakon toga bio širenje na ekonomiju, ako se zaista otvori to pitanje da se radnicima da glas u preduzeću.
„U medijima ne pričamo o našim fabrikama i radničkoj klasi. Ispostavilo se da naše tekstilne radnice u fabrikama u okolini Zrenjanina kada god dobiju menstruaciju neko im stavi crvenu maramu oko ruke. Ako je ne nose tri meseca, dobijaju šut kartu. To je tretman naših radnika i ima jako puno takvih priča.“ upozorava Matković i dodaje da su za to vreme na čelu preduzeća „tatini sinovi i ljudi zaposleni preko veze“ koji ne znaju da rade svoj posao, za razliku od samih radnika.
Kao rešenje ovog problema, Naučni saradnik Instituta za ekonomiju predlaže veću participaciju radnika.
„Studije o efikasnosti i produktivnosti rada u jugoslovenskim preduzećima su pokazale da je samoupravljanje funkcionisalo najbolje u preduzećima koja su imala visoko automatizovanu proizvodnju. Zašto? Zato što im je ostavljalo prostora za druge društvene aktivnosti, da odlučuju gde će investirati i kako će voditi preduzeće. Takođe, odnosi unutar preduzeća su bili humaniji“
U „srcu Evrope“ o studentskim protestima i antilitijumskom pokretu
Aleksandar Matković 4. maja u Belgiji organizuje događaj “Drugi svet: o studentskom pokretu u Srbiji, antilitjumski pokretu i dekolonizaciji u Evropi” u okviru projekta “PHD in One Night.”
„Hteli smo da napravimo proboj u medijskoj blokadi koja postoji ovde, jer o dešavanjima u Srbiji se ne govori i dalje. Ovo što se dešava sa studentima u Srbiji je politički događaj broj jedan ne u Evropi nego u svetu. Zamislite da je Nemačka pod plenumima i da je 90 posto fakulteta blokirano, da jedan medij o tome ne izvesti bilo bi skandalozno. U slučaju periferne zemlje to nije skandalozno i zato je jako bitno da se o tome govori. “
Na događaju će se govoriti i o borbi protiv otvaranja rudnika litijuma u Srbiji, budući da se još uvek čega na odluku Evropske komisije o tome da li će projekata „Jadar“ biti uvršten u strateške projekte EU, iako je predsednik Srbije Aleksandar Vučić 25. marta najavio da će ta odluka biti donesena za nedelju dana.
„Ta „kuknjava“, kako neki nazivaju to što radimo u evropskim institucijama je odložila ovu odluku, je potvrdila da je predsednik lagao i otežala posao ljudima koji su protiv nas ovde. Mi smo pre mesec dana uspeli da nateramo Politiko, koji čitaju lobisti, da objavi tekst pod naslovom ’Da li Srbija postaje rudarska kolonija Evrope?’ Moramo da se borimo i van granica naše zemlje tamo gde se o nama odlučuje, i ovo je dokaz da se naučnici i dijaspora mogu organizovati zajedno da se napravi pritisak i da se sada ovde, u srcu Evropske unije, u lobi krugovima ljudi međusobno optužuju za kolonijalizam.“
Aleksandar Karanović/Kompas