Aleksandar Matković: Srbija mora da odluči da li hoće da bude rudarska kolonija
Naučni saradnik Instituta za ekonomiju u Beogradu Aleksandar Matković za Kompas je govorio o potencijalnim rešenjima za rastuću socijalnu nejednakost, političku krizu koja je zahvatila zemlju.
Foto: Kompas
Iako se državni vrh hvali time da je Srbija prošle godine imala rast bruto domaćeg proizvoda među najvišim u Evropi, podaci EU pokazuju da je Srbija jedna od najsiromašnijih evropskih zemalja, a godinama je i u samom vrhu kada je reč o socijalnoj nejednakosti, pa se kao rešenje pominjalo se progresivno oporezivanje.
Naš sagovornik je istakao da je Srbija jedna od retkih evropskih zemalja bez ovog modela oporezivanja.
Imali smo progresivno oporezivanje
„Mi smo već imali progresivno oporezivanje, to je jedna jako zanimljiva činjenica. Zakon o progresivnom oporezivanju je bio predložen na skupštini 1991. godine, ali naravno da je gospodin Milošević to ukinuo. Mi smo išli ka tome da se to uvede i to sada manje-više imaju sve evropske zemlje, osim nas.“ rekao je Matković i dodao da smo od tada krenuli drugom putanjom, pa se postavlja pitanje koliko bi sada progresivno oporezivanje bilo efikasno.
„Naša kompletna privreda je privatizovana. Armija nezaposlenih se stvorila 2008. godine posle krize i sada čak i da se uvede takva vrsta modela da će on imati ograničenog efekta, iako apsolutno mislim da je to nužan korak.“ poručio je naučni saradnik Instituta za ekonomiju i dodao da je Srbija već deceniju među liderima evrope u socijalnoj nejednakosti.
Vučićevih 500 evra dobijalo samo 15 odsto ljudi
„2016. godine smo bili broj jedan i uvek smo u vrhu po nejednakosti u smislu prihoda, i recimo ’Vučićevih 500 evra’, što on jako voli da kaže kada objašnjava kako plate u Srbiji rastu, ako se pogleda medijalna plata koju dobija većina stanovništva, vidi se da tih 500 evra dobija samo 15 posto ljudi u Srbiji dok velika većina dobija mnogo manje“, navodi Matković
Ipak, Matković poručuje da je stvar mnogo šira od progresivnog oporezivanja, i da je Srbiji potreban set plata i jasan cilj i plan razvoja države.
„Kuda mi hoćemo kao zemlja da se razvijemo? Hoćemo da budemo ta rudarska kolonija ili ćemo da budemo neka IT zemlja, to mora prosto da se zna. Nažalost, količina uništenja koja je zadesila srpsku privredu i ideje i naučni sektor je ogromna. Mi smo posle devedesetih apsolutno odustali od ekonomskog planiranja i mislim da će to morati da bude nužna stvar u budućnost i u okviru toga će progresivno oporezivanje imati smisla.“
Anarhija stranih investicija
Trenutno, naš sagovornik upozorava da u Srbiji vlada anarhija stranih investicija.
„One, kako Vučić kaže rastu, rastu i rastu, mislim da je bilo šest milijardi evra prošle godine, i to jesu velike cifre, međutim, kuda ti evri idu? Ako se pogleda Ling Long u Zrenjaninu, imate grad bez pijaće vode 18 godina i oni naprave fabriku guma usred prvoklasnih njiva, to bukvalno nema veze jedno sa drugim.“
Situacija je slična i sa Rio Tintom.
„Imate područje koje godišnje proizvodi otprilike 60 miliona evra na poljoprivrednim dobrima, i oni na tome žele da izgrade rudnik litijuma koji bi trebalo da izgradi jedna od najkorumpiranijih kompanija sa najkorumpiranijim režimom, i kao sve će biti okej. To je ludilo.“ zaključuje Matković.
Sa naučnim saradnikom Instituta za ekonomiju u Beogradu razgovarali smo i o tipovima stranih investicija koje dolaze u Srbiju i radnim mestima koje generišu, nedostatku političke volje da se zaštite prava radnika i načinima na koje bi aktivističke grupe i političke partije mogle da dovedu do promena funkcionisanja sistema.
Prvi deo razgovora sa Aleksandrom Matkovićem poslušajte na našem YouTube kanalu. Drugi deo razgovora pogledajte u ponedeljak.
Aleksandar Karanović / Kompas