Akademik Novokmet: Kako se odnosimo prema jeziku, takvi su nam i društvo, školstvo, zdravstvo, ekonomija
Problem srpskog jezika u medijima jednak je problemu jezika u svim sferama života, izjavio je FoNetu viši naučni saradnik u Institutu za srpski jezik Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) Slobodan Novokmet i ocenio da način na koji se odnosimo prema jeziku govori o tome kakvi su nam društvo, školstvo, zdravstvo i ekonomija.
Foto: FoNet
On je u serijalu razgovora Kiosk o medijskoj sceni objasnio da je problem takav da nivo komunikacije sve više snižava fond reči i da imamo sve manje načina da izrazimo svoje misli.
Vidljiv nedostatak lektora u medijima
Govoreći o nedostatku lektora u medijima, Novokmet je istakao da je lako vidljivo kad lektor radi na nekom tekstu, jer je onda sve stilski balansirano.
Kako je ukazao, „danas su, međutim, informacije sve kraće i sve se više vodi računa da se one plasiraju bombastičnim naslovima“.
Znate one naslove u stilu nikad nećete poverovati šta se sledeće desilo, kliknite pa pogledajte, za koje intervencija lektora nije neophodna i tu njihov posao deluje izlišno, ocenio je Novokmet.
Problem RTS-a je primena akcentovanja na reči stranog porekla
On ističe da je akcentovanje koje možemo da čujemo na Radioteleviziji Srbije (RTS) pravilno i da odgovara akcentskoj normi srpskog jezika koja podrazumeva četvoroakcenatski sistem postakcenatskih dužina.
Prema rečima Novokmeta, „problem je da se ta forma akcentovanja, a to pogotovo važi za RTS, primenjuje na mnoge reči stranog porekla“.
U vreme Vuka i Daničića, kada je ta norma ustanovljena, nije bilo toliko reči sranog porekla koje govornicima deluju čudno kada ih tako ankcentovano izgovaraju, dodao je Novokmet.
Ta norma jeste ono što je pravilnost, ponovio je on i poručio da je neophodno da se ta norma revidira i prilagodi aktuelnom stanju u jeziku.
Da li smo danas manje pismeni?
Upitan da li su opravdana pisanja pojedinih medija da smo nepismeniji nego pre, Novokmet je odgovorio da je trenutno živimo u dobu u kojem se ljudi zaista bave jezikom.
Kako je primetio, „utisak je, međutim, da smo nepismeniji zato što danas, zahvaljujući društvenim mrežama, imamo uvid u to kako većina našeg stanovništva piše“.
Pre, recimo 20 ili 30 godina to nismo znali. Morali ste da napišete pismeni zadatak u školi da bi smo videli kako pišete, razmišljate i kako uobličavate svoju misao u rečenicu, uporedio je Novokmet.
Prema njegovom viđenju, društvene mreže su omogućile da imamo uvid u to kako se 90 odsto stanovništva izražava.
Ta vrsta komunikacije je vrlo specifična, brza i podrazumeva niz novih jezičkih momenata, poput skraćivanja reči i mešanja srpskog i engleskog jezika, pa se zbog toga stiče utisak da smo nepismeniji nego ranije, a nivo pismenosti je zapravo isti, ako ne i bolji, tvrdi Novokmet.
On je konstatovao da se o pismenosti više ne može govoriti na banalan način, ali je priznao da đaci završnih razreda osnovne škole imaju problem sa bazičnim čitanjem, razumevanjem onoga što pročitaju i mogućnosti da pročitano interpretiraju.
To je očigledan problem koji mora da se rešava u školstvu i porodici, zaključio je Novokmet.
FoNet