Amerikanci biraju i Kongres, ne samo predsednika: Ko u SAD ima pravo da glasa?

Amerikanci 5. novembra neće birati samo za predsednika, nego i članove Kongresa. Uzgred, ko u SAD ima pravo glasa? Kompas objašnjava.

Ilustracija: Uroš Maksimović

Amerikanci 5. novembra biraju i Kongres, ne samo predseednika. Glasaju za svih 435 poslanika u Domu predstavnika i 33 od 100 senatora. 

Zakonodavci u donjoj komori, Domu predstavnika, biraju se svake druge godine, uvek parne.

Amerikanci i za senatore glasaju svake parne godine, ali pošto je njima mandat šest godina, svake druge godine glasa se za trećinu Senata čiji mandat ističe.

Predstavnički dom

Demokrate kontrolišu odlazeći Dom predstavnika.

Izborne jedinice su koncipirane tako da svaki predstavnik zastupa oko 700.000 ljudi.

To znači da se Kongres menja, jer broj mesta u Domu se postepeno prilagođava demografskim promenama.

Zato najmnogoljudnija federalna država, Kalifornija, u Dom delegira 52 predstavnika. Aljaska, pak, šalje samo jednog. 

Kandidat za Dom predstavnika, prema američkom zakonu, mora imati najmanje 25 godina, a američko državljanstvo najmanje sedam.

Senat

Demokrate, u savezništvu sa nekoliko nezavisnih senatora, kontrolišu i Senat, ali poput žileta tankom većinom od 51:49.

Za razliku od proporcionalnog zastupanja u Domu, svaka od 50 federalnih država u Senatu ima po dva glasa.

Na novembarskim izborima demokrate brane 19, a republikanci 14 mesta.

Kandidat za senatora može biti svako sa napunjenih 30 godina.

Uz to, državljanin mora biti najmanje devet godina, sa adresom u državi iz koje se kandiduje.

Ko može da glasa na američkim izborima?

Svi američki državljani, u zemlji i inostranstvu, koji na dan izbora imaju najmanje 18 napunjenih godina.

Isto važi za sve druge izbore u zemlji, uz neke izuzetke na lokalnom nivou u nekim mestima.

Kompas