Folksvagen posrće u korak sa nemačkom privredom
Najveći nemački proizvođač automobila, Folksvagen, upozorava da će možda morati da otpušta radnike i zatvara proizvodne linije na domaćem tržištu. Je li to još jedan signal slabljenja nemačke provrede?
Kišni dani za Folskvagen. Teškoće najvećegt nemačkog proizvošača automobila prisiljavaju na bolne i svejedno neizvesne reforme. (Foto: atimedia, Pixabay)
Nemački gigant Folksvagen u problemu je već neko vreme. Troškovi proizvodnje su sve veći, domaća privreda od pandemije nezaustavljivo slabi, a konkurencija iz Kine je sve jača.
Upozorenje o gašenju radnih mesta i zatvaranju proizvodnih linija na domaćem tržištu šokiralo je Nemce.
Šira slika broj 1
Nemačka ekonomija, vredna 4,2 triliona dolara, krajem prošle godine je upala u kvartalnu recesiju.
Ekonomisti prognoziraju, piše Dojče vele, da će privreda ove godine, posle decenije rasta, stagnirati.
Među razlozima su poremećaji u lancu snabdevanja, energetska kriza – najpre zbog smanjenja zaliha ruskog gasa – i gubitak konkurentske prednosti.
Signali privrednog posrtanja stižu sa svih strana. Industrijska proizvodnja je u julu bila u minusu od 10 odsto naspram početka 2023.
Nije samo Folksvagen u problemu, već i drugi giganti, poput BASF, Simensa i Tisen Krupa.
Šira slika broj 2
Berlinska kancelarije istraživačkog centra Maršalovog fonda za Nemačku tvrdi da su nevolje u zemlji rezultat oklevanja nekoliko vlada da uđe u bolne, ali neophodne reforme.
Time se odlaze neizbežno. Konačno, dodatna otežavajuća okolnost je složena geopolitička situacija koja usporava globalizaciju. To nikako ne odgovara izozu okrenutoj nemačkoj privredi.
Šta dalje?
Čuju se pozivi za investicije i reforme, kao i podsticanje “osećaja za inovaciju”.
Međutim, ulaganja ograničava budžetska kriza koju nemačkja vlada ne može da rešiu zaduživanjem. To, naime, ne dozvoljava u ustav ugrađena “kočnica zaduživanja.”
Oko toga se dugo i ozbiljno svađaju koalicioni partneri u vladi kancelara Olafa Šolca.
Nije, ipak, sve potpuno crno. Pojedini sektori rastu, poput biotehnologije, zelene tehnologije, veštačke inteligencije i odbrane.
J.J./Vreme
Više pročitajte ovde: