Život pod „toplotnom kupolom“: Zašto se u Srbiji ne proglašava vanredno stanje
Ekstremne vrućine donose velike rizike za zdravlje ljudi. Kada je vreme da se preduzmu konkretne mere
Celo leto u Srbiji je bilo očigledno vrelo. Meteorolozi su sa dolaskom septembra podvukli crtu: Bilo je najtoplije ikada, ne samo leto, nego još štošta. (Foto: Kompas)
U drugoj polovini jula u Srbiji se nastavljaju udari toplotnog talasa. Temperatura u urbanim sredinama ide i do deset stepeni iznad zvanične prognoze.
Regulativa
Zakon o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanjem vanrednim situacijama je jasan: „Vanredna situacija se proglašava kada su rizici i pretnje ili nastale posledice katastrofe po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra ili životnu sredinu takvog obima i intenziteta da njihov nastanak ili posledice nije moguće sprečiti ili otkloniti redovnim delovanjem nadležnih organa i službi, zbog čega je za njihovo ublažavanje i otklanjanje neophodno upotrebiti posebne mere, dodatne snage i sredstva uz pojačan režim rada“.
O čemu se ovdje radi
Ljudsko tijelo teži da održi unutrašnju temperaturu do 37,5 stupnjeva Celzijusa, bilo da je nalazimo u snežnoj oluji ili usred toplotnog talasa.
Ako temperatura tijela pređe 40 stupnjeva Celzijusovih, ono gubi mogućnost da se ohladi i čovjek može da doživi toplotni udar, koji može imati i fatalne posljedice.
Pitanje bez odgovora
Zašto u Srbiji onda nije proglašeno vanredno stanje iako je svima poznato da se zamlja nalazi pod toplotnom kupolom?
Odgovor je da riječ o tome što oni koji bi trebali donijeti tu odluku ne izlaze iz klimatiziranih prostorija. A također u ekipa, blisko povezana sa vlašću, koja štiti svoje profite i investicije bez obzira na uvjete rada zaposlenih.
F.Š. / Vreme