Zemljotres snažniji u medijima nego na tlu
Zemljotres u Srbiji, zemljotres pogodio Srbiju, treslo se tlo u Srbiji… Prosto guglanje zemljotresa sa geografskom odrednicom Srbije iz poslednjih mesec dana izbacuje stotine naslova na temu zemljotres.
(Foto: Angelo Giordano , Pixabay)
Seizmička aktivnost je stvarna, ali tabloidni naslovi su uglavnom glasniji od potresa.
„Da su naslovi grozni – grozni su,” rekla je za N1 seizmolog Slavica Radovanović.
Jak zemljotres pravi štetu – većina se ne kvalifikuje
Na pitanje šta je zapravo jak zemljotres, rekla je “ono što može da izazove štetu na objektima.”
To, na primer, nije potres magnitude 2,0 ili 3,0, rekla je. Mada naslovi takvu pojavu rutinski proprate epitetom “snažan,” zaparvo mogu da je osete samo oni sasvim blizu epicentra.
Dakle, zemljotres magnitude 2,0 nije neki da se sve treslo, nego da se „treslo jedno malo mesto negde u Srbiji,” a “zemljotres te snage oseti 10 kuća,” dodala je Radovanovićeva.
Štetu može da izazove “neka magnituda … od 4,5 stepeni Rihterove skale, naravno to zavisno od dubine.”
Efekat ne zavisi samo od magnitude
Preko te granice nastaju mala oštećenja, a rizik toga zavisi i od terena. Naime, potres se snažnije oseti u zgradama na mekom i rastresitom tlu rečnih dolina.
Ni veća magnituda ne mora automatski da znači snažniji potres na površini. Dva zemljotresa magnitude 5,0 kod Ćuprije bili su veoma dubokog epicentra, a tle je stenovito, pa je šteta bila simbolična, navela je.
„Da sam novinar…“
„Da sam ja novinar, pisala bih: Srbija je osetila ili neko je osetio zemljotres, ali sve dok on nije magnitude 4,0 ili 5,0, uopšte ne bih rekla da je jak“, zaključila je Radovanovićeva.
Zašto mediji forsiraju takve naslove? Verovatno zbog klikova, mada je Radovanovićeva pretpostavila i da se radi o podgrevanju “egzistencijalne zaplašenosti” i skretanju pažnje sa suštinskih stvari.
Kompas