Zašto srpski režim ponovo instrumentalizuje Srebrenicu

Prijedlog pred Ujedinjenim nacijama da se proglasi Dan sjećanja na genocid u Srebrenici, aktualna vlast u Srbiji najžešće osuđuje. Naime, njoj ne odgovara jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića.

Šira slika

Od dolaska naprednjaka na vlast, započela je revizija „novije istorije“ kako to voli da kaže predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Najgori period je onaj od Petog oktobra 2000. do pobjede Srpske napredne stranke na izborima 2012. Srbija je od tada u „zlatnom dobu“, a devedesete godine prošlog vijeka bile su period borbe Srba za slobodu i njihovog velikog stradanja. U to ime veličaju se osobe osuđene za genocid u Srebrenici poput Ratka Mladića i drugi koje je Haški tribunal osudio za ratne i zločine protiv čovječnosti.

Zašto im ovo treba

SNS je nasljednica Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja. Bez revidiranja devedesetih, ova partija bi morala da prizna odgovornost za nepočinstva i pogubnu politiku iz tog doba. Međutim, ona to odbija i kontinuirano pojačava nacionalističke  narative. Na taj način – a zahvaljujući kontroli nad cjelokupnim javnim i medijskim prostorom – ostvaruje nacionalnu homogenizaciju. Ukratko, Vučić i njegovi naprednjaci prikazuju se kao jedini i isključivi nosioci patriotizma.

Gdje je tu Dan sjećanja

Srebrenica za aktualnu vlast ima dva značaja. Mada se znaju imena i prezimena osuđenih za genocid u tom gradiću, nosioci režima nastoje abolirati sebe od podrške koju su im pružali devedesetih godina tvrdnjama da se cijelom srpskom narodu zavodi kolektivna odgovornost. A zapravo, niko to ne radi izuzev same vlasti. Drugi cilj još je prizemniji – ugušiti lokalne izbore tobožnjom obranom srpstva i nacionalne časti. Inače, Međunarodni sud pravde eksplicitno je u svojoj presudi ustanovio da Srbija nije odgovorna za genocid u Srbrenici, ali jeste što nije učinila sve što je mogla da do njega ne dođe.

Filip Švarm / Vreme

Više o ovoj temi čitajte na: