Zašto se Antimonopolska komisija nikad nije bavila bankama?
Bankarski sektor u Srbiji je u vreme povišenih kamatnih stopa u poslednje dve godine zabeležio rekordne profite, a građani i privreda su zbog nedostatka alternative prinuđeni da svoj novac plasiraju kod banaka.
Bankomat, ilustracija (Foto: maxxyustas, Envato)
Uprkos tome, Antimonopolska komisija nikada nije uradila analizu bankarskog sektora u Srbiji.
Zašto je to važno?
U Srbiji više od 90 odsto novca bilo u vidu depozita ili pozajmica vezano je za banke, a u okviru bankarskog sektora, najveći deo kolača deli samo nekoliko banaka.
To je, prema rečima stručnjaka, više nego opravdan razlog da Komisija za zaštitu konkurencije sprovede sektorsku analizu ove delatnosti, što je u okviru njenih nadležnosti, ali ona to za sve vreme svog postojanja nijednom nije uradila.
„Komisija nije do sada sprovodila sektorsku analizu stanja konkurencije bankarskog sektora, a kontrolnu ulogu poslovanja banaka ima NBS. Komisija je nadležna nad svim tržištima u Republici Srbiji u skladu sa čl. 21 Zakona o zaštiti konkurencije“, odgovorila je Agencija Novoj ekonomiji ne navodeći ni da li će ikad sprovesti tu analizu.
Šira priča
„Agencija za zaštitu konkurencije je vrlo pasivna, retko se pojavljuju i poslednjih godina kao da ne postoje. Iako postoje sumnje na nekoliko tržišta da postoje dogovori, kartelizacija ili čak i monopol. NBS bi trebalo takav presek da radi i postoji potreba za time“, kaže Milojko Arsić, prefosor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.
Dobit bankarskog sektora u prošloj godini je bila jednu milijardu i 44 miliona evra kada se odbije porez, što je 40 odsto više nego u prethodnoj 2022. godini.
Milko Štimac, bivši direktor Komisije za hartije od vrednosti kaže da se rešenje problema nalazi u razvoju tržišta kapitala , tako da penzijski fondovi i zdravstveni fondovi budu aktivni, a državni zdravstveni fond izađe na tržište kapitala.
Time bi i banke dobile određenu konkurenciju na polju finansiranja.
„Ne možete očekivati banke da menjaju nešto u svom poslovanju, ako nemate na primer pritisak od investicionih fondova“, dodaje Štimac.
Nova ekonomija