Zaboravljena heroina ili žena za sva vremena: 132 ili 134 godine od rođenja Milunke Savić

Danas se navršava 132 ili 134 godine od rođena najodlikovanije srpske ratnice iz Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata Milunke Savić.

Milunka Savić (Foto: Wikiepedia/ Autor: nepoznat)

Tačna godina rođenja nije poznata pošto su joj u dokumentima stajale razlčite godine (1890. i 1892.) sa istim danom, 28. junom.

Rođena je u Koprivnici kod Novog Pazara, kao najstarije dete Radenika i Danice Savić. Imala je mlađe sestre Mionu i Slavu, i brata Milana.

Pokušala je da se prijavi kao dobrovoljac za Balkanske ratove po objavljivanju Ukaza o mobilizaciji u septembru 1912. godine, ali biva odbijena jer vojsci nije bilo dozvoljeno da prima žene. Potom se ošišala i uspešno prijavila pod lažnim imenom kao Milun Savić.

Posle ranjavanja otkriveno da je žena

Njen pol biva otkriven posle ranjavanja u Bregalničkoj bici (1913), ali zbog iskazane hrabrosti vojvoda Radomir Putnik donosi ukaz kojim joj se kao prvoj ženi odobrava učešće u vojsci Srbije.

U Prvom svetskom ratu postaje narednik i deo elitnog Gvozdenog puka. Dobija orden za iskazanu hrabrost u Kolubarskoj bici. Nosilac je i Albanske spomenice, koju je prešla sa ranjenom glavom. Učestvovala je i u borbama na Kajmakčalanu.

Posle demobilizacije 1920. godine dobija od države osam jutara zemljišta u blizini Novog Sada. Iste godine upoznaje budućeg supruga Veljka s kojim dobija ćerku Milenu. Posle razvoda 1929. godine odlučuje da se preseli u Beograd gde dobija posao čistačice u Hipotekarnoj banci. Prethodno je odbila ponudu Francuske da dobija francusku vojnu penziju, smatrajući da joj pripada samo ono što joj da njena država.

Komunističke vlasti joj dale penziju

U međuvremenu usvaja još troje dece i završavala osnovnu i srednju školu. Komunističke vlasti Jugoslavije dodeljuju joj 1945. godine državnu penziju. Skupština Beograda poklanja joj 1972. godine jednosoban stan u naselju Braće Jerković.

Posle tri moždana udara u godinu dana umire 5. oktobra 1973. godine. Svedoci vremena tvrde da je umrla u velikom siromaštvu.

Za života je odbijala razgovore sa medijima obrazlažući da je ona „vojnik, a ne pripovedač“. Tvrdila je da joj jedino „treba za krompir i pasulj, i ništa više“. Velika skromnost je nažalost dovela i do velikog zaborava na njena dela, ali su sećanje na nju uvek vraćali njeni ratni saborci.

Nije sahranjena gde je želela

Nije ispoštovana njena želja da bude sahranjena u Jošaničkoj banji. Posle kampanje novinarke Olivere Kovačević njeni posmrtni ostaci su premešteni iz grobnice na Novom groblju u Beogradu u Aleju velikana. Sahrani kojoj je prisustvovao tadašnji predsednik države Tomislav Nikolić iskorišćena je u dnevno političke svrhe, što su pojedini istoričari zamerili, smatrajući da skromna Milunka ne bi želela takvu paradu.

Od domaćih odlikovanja dobila je Zlatnu Karađorđevu zvezdu sa mačevima (prva žena s ovim odlikovanjem), Medalju za hrabrost Miloš Obilić, Albansku spomenicu. Francuzi su joj dodelili Orden legije časti i Ratni krst sa zlatnom palmom, za koji je i danas jedina žena koja ga je dobila.

Premijer Srbije Miloš Vučević juče je prisustvovao ceremoniji otkrivanja spomenika Milunki Savić na uglu ulica Braće Jerković i Meštrovićeve u Beogradu. Osnovna škola u Vitanovcu (kod Kraljeva) nosi njeno ime od 2013. godine.

Švedska hevi metal grupa Sabaton napravila je 2022. godine pesmu „Lady of the dark“ koja govori o hrabrosti Milunke Savić.

V. Ž./Kompas