Visoka nezaposlenost u Kini: Šta žele mladi?
Zašto Kina ne može da stvori dovoljno poslova za otprilike dvanaest miliona diplomaca i milione drugih koji svake godine napuštaju škole i ulaze na tržište rada?
Ilustracija: Envato
U Kini je nezaposlenost mladih dostigla dramatičnu stopu. Deo razloga je koncentracija na moderne tehnologije i veštačku inteligenciju koji ne traže mnogo radnika. A i mnogi mladi više ne jure “kineski san”, objavio je Dojče vele.
Štelovanje statistike
Kada je stopa nezaposlenosti mladih u Kinidostigla rekordnih 21,3 posto prošle godine, Peking je uradio ono što autoritarne vlade rade kad god neugodna istina ispliva na videlo — prestao je da objavljuje podatke. Posle šest meseci podešavanja metodologije, Nacionalni biro za statistiku Kine isključio je studente iz podataka i eto — do decembra nezaposlenost među mladima pala je za skoro trećinu. U julu, nekoliko meseci nakon što su brojke bile niske, broj mladih koji su nezaposleni ponovo je naglo porastao, i to za trećinu – na 17,1 posto.
Zašto se ovo događa
Krivicu treba svaliti na strukturne probleme, pandemiju, spor oporavak ekonomije posle nje, kao i trgovinske napetosti sa Zapadom. Ali podjednako poguban za ekonomski rast, kao i za izglede za zapošljavanje mnogih mladih ljudi, bio je obuhvatni pritisak predsednika Si Đinpinga na tehnološki, privatni obrazovni i sektor nekretnina tokom 2020. i 2021. godine.
- Kineski tehnološki giganti, čiji je monopol nedavno bio meta Sijevih reformi, izgubili su više od bilion dolara tržišne vrednosti.
- Sektor nekretnina se urušio, odnoseći životne ušteđevine desetina miliona ljudi.
- Procvat obrazovno-tehnološkog sektora u Kini, koji je nudio privatnu nastavu za otprilike 75 miliona učenika, bio je desetkovan. Masovna otpuštanja su neminovno usledila, a mnogi od onih koji su pogođeni bili su mlađi zaposleni.
- Onlajn platforme za podučavanje godinama su dobijale na popularnosti zbog žestoke konkurencije među kineskim studentima na univerzitetima.
- Procenjuje se da je u 2019. godini deset miliona ljudi bilo zaposleno u kineskom sektoru privatne nastave, od kojih su mnogi bili nekadašnji diplomci.
Čipovi umesto ljudi
Kako kineska ekonomija nastavlja da napreduje u lancu vrednosti, Peking je usmerio pažnju na globalnu tehnološku dominaciju. Ogromna ulaganja u veštačku inteligenciju (AI), proizvodnju čipova i zelenu energiju pomoći će Kini da smanji zavisnost od Zapada. Ali ovi sektori ne zahtevaju nužno mnogo novih radnika. Zato se od mladih očekuje da rade proste fizičke poslove, ali oni koji imaju fakultetske diplome, to, očekivano, ne žele.
J.G. / Vreme