Ukrajina i Rusija ispipavaju mogućnost novog dogovora o deeskalaciji
Mogu li Kijev i Moskva da dogovore, zapravo obnove prekid uzajamnih napada na energetsku infrastrukturu?
(Foto: Fonet/AP)
Ukrajina i Rusija su u pregovorima kojima ispipavaju obnovu tihog sporazuma iz prošle jeseni o nenapadanju energetske infrastrukture, javio je Fajnenšl tajms.
Kontakti su preliminarni, a inicijativa je došla iz Kijeva, navodi list pozivajući se na izvore.
Ukrajina konkretno traži nastavak pregovora koji su bili nadomak nekakvog pomaka u avgustu, do ukrajinske inkurzije u Kursku oblast.
U tim pregovorima posredovao je Katar, podseća list, navodeći da su visoki ukrajinski funkcioneri među izvorima.
Pregovori o pregovorima da se nešto pokrene
“Vode se rani razgovori o mogućnosti da se nešto pokrene,” rekao je jedan od izvora. “Razgovara se o energetskim instalacijama.”
Sporazum bi bio najznačajnija deeskalacija u ratu koji je invazijom Ukrajine u februaru 2022. pokrenuo predsednik Vladimir Putin.
Ukrajinski predsdnik Volodimir Zelenski je ovog meseca rekao da će eventualni sporazum o zaštiti infrasrtukture za snabdevanje energijom signalizirati spremnost Rusije da uđe u šire pregovore.
Ukrajina i Rusija već smanjile obim napada
Jedan od ukrajinskih funkcionera je naveo da su obe strane redukovale napade na energetske instalacije u okviru sporazuma njihovih obaveštajnih službi.
Ukrajina je pod posebno teškim izazovom. Uz uporno rusko raketiranje, uoči zime ostala je na nešto više od pola kapaciteta za proizvodnju struje.
Zemlja stoga zavisi od struje iz njenih nuklearnih reaktora i od uvoza iz Evrope.
Kijev i Moskva su se prethodno prihvatile da je u obostranom interesu da prekinu te napade: Rusi na ukrajinsku elektrodistributivnu mrežu, a Ukrajinci na ruske rafinerije.
Ništa od svega dok su Ukrajinci u Rusiji
Putin, međutim, teško da će prihvatiti bilo šta dok njegove oružane snage ne proteraju Ukrajince iz Kurske oblasti. Ukrajinska vojska sada kontroliše oko 600 kvadratnih kilometara ruskog tla.
Sa druge strane, Zelenski verovatno neće prestati sa raketiranjem ruskih rafinerija, jer time pritiska Kremlj da uđe u pregovore.
Osim raketama dugog dometa kojima gađa vojne i energetske ciljeve u Rusiji, “nemamo druge poluge da Rusiju primoramo na pregovore,” rekao je jedan od izvora.
Ukrajina je u Kursku oblast upala u vreme kada je u Dohi trebalo da počnu planiranje direktnih kontakata. Katar je posredovanje počeo u junu, nakon što je Zelenski u Švajcarskoj održao mirovni samit bez pozivnice Putinu.
Ni Kremlj, ni kabinet Zelenskog nisu odgovorili na upit o mogućem obnavljanju pregovora.
Dve strane su sličan “tihi sporazum” o poštedi energetike postigle prošle jeseni. Dogovor je pau u vodu proletos, kada je Ukrajina, uprkos protivljenju SAD, obnovila napade dronovima na ruske rafinerije.
Rusija je odgovorila masovnim napadima, uključujući i onaj kojim je potpuno razorila termoelektranu Tripilska, nadomak Kijeva.
Ukrajinci su, pak, ove godine udarili po najmanje devet od 32 velikih rafinerija u Rusiji.
Putin traži predaju
Putin je prošle nedelje rekao da Rusija može da razmatra “samo one varijacije mirovnog sporazuma koje se oslanjaju na realnost sa terena.”
Prethodno je od Ukrajine tražio punu predaju četiri oblasti na liniji fronta koje su sada pod samo delimičnom ruskom okupacijom.
Ruski predsednik je dodao da je Turska, koja je posredovala u neuspešnim pregovorima pre dve godine, nedavno ponudila nove mirovne predloge, ali da ih je Ukrajina glatko odbila.
“Očigledno još nisu spremni, ali lopta je u njihovom dvorištu,” rekao je Putin.
Kompas