Trampova politika Americi donosi inflaciju, rast i skuplje uvozne proizvode

Trampova ekonomska politika potencijalno nosi niz inflatornih rizika i potencijalnih poremećaja u privredi. Tržište kapitala bi moglo reagovati volatilno, posebno u sektorima koji su direktno pogođeni carinama i smanjenjem radne snage.

Donald Tramp (Foto: FoNet/AP Photo/Evan Vucci)

Ukoliko se inflatorni pritisci intenziviraju, FED, američka centralna banka, verovatno bi zadržala visoke kamatne stope. To bi ograničilo investicije i rast – a reflektovalo bi se na sva globalna finansijska tržišta, kaže u razgovoru za Novu ekonomiju Danilo Pavićević, finansijski analitičar u brokerskoj kući Momentum Securities.

Carine donose inflaciju

Tramp je u svom ekonomskom manifestu izneo plan za uvođenje opštih carina od 10 do 20 odsto na uvezene proizvode iz svih zemalja. U slučaju kineskih proizvoda, uveo bi carine od čak 60 odsto.

Pavićević kaže kako bi „ovo uvođenje carina moglo direktno da utiče na skok cena uvezenih proizvoda, što bi podstaklo domaću proizvodnju – a implicitno bi uticalo na povećanje potrošnje“.

Uvođenje carina koje je Tramp zamislio bi se odrazilo u velikoj meri na lance snabdevanja kompanija. Poseban šok bi pogodio one industrije koje zavise od proizvoda uvezenih iz Kine – pod uslovom da nova administracija zaista nametne veće carine kineskim proizvodima.

Izbor Trampa za novog predsednika Amerike izazvao je u sredu kratkoročni šok na tržištu. Fjučersi indeksa S&P 500 porasli su za 1,81 odsto, NASDAQ 100 beleži rast od 2,13 odsto. Dow Jones ima skok od 3,09 odsto.

Rizik za rast poslovnog sektora

Usled pobede Donalda Trampa tržište očekuje da će doći do „smanjenja regulative“ što bi moglo uticati na rast poslovnog sektora.

„Smanjenje regulative može stimulisati poslovnu aktivnost, jer niži troškovi usklađivanja mogu omogućiti kompanijama veću fleksibilnost i podstaći ulaganja – što bi moglo pozitivno uticati na kratkoročni rast zarade kompanija, što bi doprinelo povećanju cena akcija, i to posebno u sektorima kao što su finansije, energetika i građevinarstvo“, kaže Pavićević za Novu Ekonomiju.

Nova ekonomija

Više o ovoj temi čitajte na: