Tramp uveo Kini carine od 104 odsto i – šta sad?
Objavljujući trgovinski rat ostatku sveta, predsednik SAD Donald Tramp uspaničio je globalna finansijska tržišta, podigao rizik od recesije i razbio političke i ekonomske saveze koji su veliki deo sveta učinili stabilnim za poslovanje posle Drugog svetskog rata. Trampova poslednja runda carina stupila je na snagu u sredu u ponoć, sa višim stopama uvoznih poreza za desetine zemalja i teritorija.
Donald Tramp (Foto: FoNet / AP)
Nakon što je američki predsednik Donald Tramp uveo carine od 104 odsto na uvoz kineske robe, na vidiku je totalni trgovinski rat između sve zemlje. Kina je poručila da će se „boriti do kraja”.
Šta ovaj eskalirajući trgovinski sukob znači za svetsku ekonomiju?
SAD i Kina zajedno imaju veliki udeo u globalnoj ekonomiji – oko 43 odsto ove godine prema Međunarodnom monetarnom fondu.
Ako bi se upustile u sveobuhvatni trgovinski rat koji bi usporio njihov rast, ili ih čak gurnuo u recesiju, to bi – kažu stručnjaci – verovatno štetilo ekonomijama drugih zemalja u vidu sporijeg globalnog rasta.
Ko od koga više uvozi?
Prošle godine trgovina robom između SAD i Kine iznosila je oko 585 milijardi dolara, piše BBC.
Valja pomenuti da su SAD uvezle daleko više iz Kine (440 milijardi dolara) nego što je Kina uvezla iz Amerike (145 milijardi dolara).
Rezultat je da SAD u 2024. beleže trgovinski deficit sa Kinom – razliku između onoga što uvoze i izvoze – od 295 milijardi dolara. Ova brojka ekvivalent je otprilike jednom procentu američke ekonomije.
No, to je i dalje manje od cifre od milijardu dolara koju je Tramp više puta pominjao ove nedelje.
Nije prvi put
Tramp je već nametnuo značajne carine Kini u svom prvom predsedničkom mandatu. Te tarife je zadržao i dodao njegov naslednik Džo Bajden.
Ove trgovinske barijere zajedno su pomogle da se roba koju su SAD uvozile iz Kine smanji sa 21 odsto udela u ukupnom američkom uvozu u 2016. na 13 odsto prošle godine.
Dakle, oslanjanje SAD na Kinu u trgovini se tokom protekle decenije smanjilo.
Zaobilazni put(evi)
Ipak, analitičari ističu da je deo kineskog izvoza robe u SAD preusmeren kroz zemlje jugoistočne Azije.
Evo i primera. Trampova administracija je uvela carine od 30 odsto na kineske uvezene solarne panele 2018. godine.
Pet godina kasnije Ministarstvo trgovine SAD predstavilo je dokaze da su kineski proizvođači solarnih panela prebacili svoje operacije montaže u države kao što su Malezija, Tajland, Kambodža i Vijetnam, a zatim slali gotove proizvode u SAD iz tih zemalja, efektivno izbegavajući carine.
Nove „recipročne“ Trampove carine nametnute tim zemljama će stoga podići američku cenu širokog spektra robe koja na kraju potiče iz Kine.
Šta SAD i Kina uvoze jedna od druge?
U 2024., najveća kategorija robe izvezene iz SAD u Kinu bila je soja – prvenstveno korišćena za ishranu 440 miliona svinja.
SAD su u Kinu slale i farmaceutske proizvode i naftu.
Sa druge strane, od Kine do SAD, stizale su velike količine elektronike, kompjutera i igračaka. Izvezena je i velika količina baterija koje su od vitalnog značaja za električna vozila.
Najveća kategorija američkog uvoza iz Kine su pametni telefoni, koji čine 9 odsto ukupnog. Veliki deo ovih pametnih telefona napravljen je u Kini za Apple, multinacionalnu kompaniju sa sedištem u SAD.
Američke carine Kini bile su jedan od glavnih faktora koji doprinose padu tržišne vrednosti Apple-a poslednjih nedelja, pri čemu je cena njegovih akcija pala za 20 odsto tokom prošlog meseca.
Apple prodaje više od 220 miliona ajfona godišnje, a njegova tržišta uključuju SAD, Kinu i Evropu.
Svi ovi artikli uvezeni u SAD iz Kine već su trebali da postanu znatno skuplji za Amerikance zbog carine od 20 odsto koju je Trampova administracija već nametnula Pekingu.
Sada, kada je tarifa porasla na 104 odsto, uticaj bi mogao biti pet puta veći.
Kina će zabraniti holivudske filmove?
Kina je pozvala svet da se ujedini protiv Trampovih carina.
„Globalno jedinstvo može da trijumfuje nad trgovinskom tiranijom“, navodi se u uvodniku državnog lista Čajna dejli i istovremeno ističe saradnja Pekinga sa Japanom, Južnom Korejom i drugim azijskim ekonomijama. U odvojenom tekstu se poziva Evropska unija da radi sa njom na „održavanju slobodne trgovine i multilateralizma“.
Kineska vlada još nije objavila mere odmazde, ali Peking navodno razmatra zabranu holivudskih filmova i suspendovanje saradnje sa SAD oko fentanila, rekao je kineski bloger Liu Hong, urednik u državnoj novinskoj agenciji Sinhua.
Kompas