Sudbina termoelektrana: Evropa napušta ugalj, Srbija i dalje crna
Danska je ugasila svoju poslednju aktivnu termoelektranu na ugalj, a Velika Britanija se sprema da učini isto.
Ilustrativna fotografija (Izvor: Envato)
Spisak evropskih zemalja u kojima postoje takva postrojenja drastično je smanjen u poslednjih nekoliko godina.
Šta se dešava
Pre samo par godina, vlade evropskih zemalja oklevale su da odrede rokove za prestanak korišćenja ovog čvrstog fosilnog goriva. Danas, vlasnici termoelektrana na ugalj, među kojima i državne elektroprivrede, sve češće odustaju od ove delatnosti. Suočavaju se sa konkurencijom u vidu obnovljivih izvora energije i trpe zbog troškova na ime ispuštanja ugljen-dioksida i propisa za zaštitu životne sredine.
- Danska kompanija Ørsted je na kraju avgusta trajno isključila sa mreže Esbjerg, svoje poslednje postrojenje za istovremenu proizvodnju toplotne i električne energije (CHP) iz uglja.
- Slovačka energetska kompanija Slovenské elektrárne je u martu zatvorila svoj CHP pogon Vojany i tako dovršila postepeno odbacivanje uglja.
- Za 30. septembar zakazano je gašenje poslednje elektrane na ugalj u Britaniji, postrojenje Retklif on Sor, kompanije Uniper.
A ko i dalje radi na ugalj?
Slovenački ministar za okolinu, klimu i energiju Bojan Kumer upravo je izjavio da će bez državne intervencije Termoelektrarna Šoštanj (TEŠ), jedina na ugalj u toj zemlji, do 2025. bankrotirati. Vlada priprema zakon da je ponovo održi u pogonu. TEŠ posluje u okviru državne elektroprivrede Holding Slovenske elektrarne ili HSE.
Bugarska je nedavno izvela sličan potez i bacila pojas za spasavanje jedinom takvom postrojenju u državnom vlasništvu.
Hrvatska i Rumunija su među malobrojnim državama članicama Evropske unije čiji su rokovi za prestanak upotrebe uglja posle 2030, ali je malo verovatno da mogu da je održe i do kraja decenije. Na ovom kontinentu bi tako ostale samo Nemačka, Poljska, Češka, Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Turska.
Šta je sa nama
Srbija je četvrta zemlja na svetu po procentu uglja u proizvodnji električne energije. Ispred se nalaze samo Indija, Južna Afrika i Mongolija, a približno iste rezultate imaju Poljska i Kazahstan. Prosečan stanovnik Srbije godišnje troši oko četiri puta više električne energije iz uglja u odnosu na evropski prosek. Dodatno zabrinjava što je dominantna vrsta uglja koja se koristi u Srbiji niskokalorični lignit koji se smatra ugljem najnižeg kvaliteta.
Ima li alternative
Srbija ima veliki potencijal za korišćenje energije sunca i vetra i trebalo bi da sprovede zaokret od fosilnih goriva ka obnovljivim izvorima energije. Prošlogodišnje istraživanje Evropske agencije za zaštitu životne sredine o posledicama zagađenja životne sredine po zdravlje označilo je Srbiju kao jednu od crnih tačaka u Evropi.
J.G. / Vreme