Šengen zona: Da li Srbija ostaje pored puta
Od prvog januara Rumunija i Bugarska su, nakon 13 godina čekanja, ušle u šengensku zonu. Kako ova promena utiče na saobraćaj u Srbiji

Šengen (Foto: FoNet/schengen.news/printscreen)
Bugarska i Rumunija su početkom godine ukinule kopnene granične kontrole i postale punopravne članice šengenske zone, pridruživši se proširenom bloku zemalja čiji stanovnici mogu da putuju bez provere pasoša. Ova promena je stupila na snagu 1. januara u ponoć, kada su na prelazu u blizini bugarskog pograničnog grada Ruse, bugarski i rumunski ministri unutrašnjih poslova Atanas Ilkov i Katalin Predoju simbolično podigli barijeru na Mostu prijateljstva.
Šta će biti sa nama
S obzirom na to da se obe države graniče sa Srbijom, koja je trenutno daleko od ulaska u Šengen, izvesno je da će ova promena ostaviti neki trag i na srpski međunarodni transport, kako teretni, tako i putnički. Severni, centralni i južni deo Evrope se priprema za veliko povezivanje, a ključna tačka na mapi je Via Carpatia – planirana transnacionalna mreža autoputeva koja će spojiti severni i južni deo Evrope. Ova ambiciozna mreža autoputeva ima potencijal da značajno poboljša povezanost između zemalja centralne i južne Evrope. Ovaj autoput ne prolazi kroz Srbiju, te je izvesno da će se njegovom izgradnjom, dodatno smanjiti protok međunarodnog saobraćaja u Srbiji.
Manje teretnog saobraćaja
Profesor Saobraćajnog fakulteta u penziji Milan Vujanić kaže za “Vreme” kako ovakve društveno-političke promene ostavljaju trag na transport.
“Sigurno će zemlje Šengena gledati da njihov transport ide unutar ove zone, jer je jednostavnija procedura. Sada se dosta dugo čeka i na graničnim prelazima na ulazu u Srbiju, što će takođe da utiče na transport, a posledice svega ovoga ćemo ubrzo videti”, smatra Vujanić.
Nema brige za putarinu
Kako Vujanić pretpostavlja, na dalje će veći deo profesionalnog i teretnog transporta ići Šengenom. Ipak, kada je u pitanju putnički prevoz, stvari će ostati manje-više iste. “Prevozno sredstvo koje ide kroz Srbiju, mora da plati putarinu. Sa ovom promenom koja donosi manji protok vozila kroz zemlju, imaćemo manje prihoda od putarine”, objašnjava. Ovakav gubitak bi mogao da se nadomesti ukoliko Srbija odluči da smanji iznos putarine, za koji Vujanić smatra da je trenutno visok.
J.G. / Vreme