Protest „Smene umesto čestitki“: Ko štiti Ustav?
Na poziv studenata u blokadi, ispred Ustavnog suda u Beogradu, okupili su se pravnici i građani, kako bi iskazali podršku zaposlenima u pravosuđu
Protest ispred Ustavnog suda, Beograd, 9. februar 2026. (Foto: Kompas / Jasmina Lazić)
Glavni povod za okupljanje upravo ispred Ustavnog suda je protivljenje izmenama pravosudnih zakona koje je Skupština Srbije usvojila na predlog poslanika Srpske napredne stranke Uglješe Mrdića, a na koje je predsednik Srbije Aleksandar Vučić stavio potpis.
„Cilj usvojenih izmena zakona nije kvalitet, već poslušnost“
„Uglješa Mrdić je u javnom nastupu rekao da su ovi zakoni doneti kako bi se sprečilo da pojedini tužioci hapse ministre i da se dođe do samog vrha vlasti. To nije lapsus. To je priznanje“, naglasila je jedna od studentkinja.
„Kada predlagač zakona kaže da je cilj zakona da se ograniči krivično gonjenje nosioca vlasti, tada više ne govorimo o reformi, već o zakonodavnom štitu od ogovornosti. Takva izjava sama po sebi predstavlja dokaz političke pozadine zakona. Predsednik republike je te zakone potpisao, uz tvrdnju da su u skaldu sa ustavom, iako je sam priznao da nisu prošli širu javnu debatu“, kazala je.
“Cilj usvojenih izmena zakona nije kvalitet, već poslušnost”, nastavila je i dodala da je izmene predložila osoba za koju je pitanje da li je zaista ikada završio pravni fakultet.
„Vreme za odbranu Ustava i pravnog poretka je uvek – odmah i sad!“
Okupljeniama se obratio i stručni saradnik u tužilaštvu Rade Bajić. Naglasio je govori u lično ime i poručio da će Javno tužilaštvo za organizovani kriminal ostvariti svoju društvenu ulogu i zakonske nadležnosti.
„Koncem 2024. godine putem interneta smo primili anonimnu krivičnu prijavu u vezi sumnje da su najviši predstavnici izvršne vlasti koji su u spornom periodu od 2022. do 2024. godine bili na čelnim pozicijama – ukupno četiri ministarstva i nekoliko drugih organa državne uprave – izvršili brojne zloupotrebe i falsifikovanje službenih isprava u cilju protiustavnog i protivzakonitog ukidanja svojstva kulturnog dobra zgradama Generalštaba u Beogradu“, kazao je Bajić.
Krivični postupak je u toku, iako je Bajić u međuvremenu isključen iz postupanja i premešten iz svog odeljenja, te stoga i može da govori.
Kako je istakao, „otpočinjanjem postupka protiv odgovornih lica u predmetu Generalštab jednom zauvek je prekinuta naopaka praksa srpske javnotužilačke organizacije. Od tog 12. maja 2025. kada je po zahtevu TOK-a i naredbi suda izvršen pretres službenih prostorija v.d. direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, od tog trenutka više neće biti takozvanih predmeta ‘koji moraju da sačekaju svoje vreme’. Jer vreme za odbranu Ustava i pravnog poretka je uvek – odmah i sad!“.
Protest je, između ostalog, organizovan i zbog sumnje da vlast pokušava da smeni tužiteljku Irenu Njeloš, načelnika Službe za suzbijanje droga Rašu Popovića i njegovog zamenika Nikolu Đokovića koji su naložili akciju zaplene droge u selu Konjuh kod Kruševca.
A predsednik Ustavnog suda?
Na skupu je pomenut i predsednik Ustavnog suda Vladan Petrov.
Petrov je na 2. sednici Ustavnog suda, 22. januara jednoglasno izabran za predsednika suda i stupio na tu funkciju.
Osam dana kasnije izjavio je da nema ničeg spornog u tome što je predsednik države potpisao set pravosudnih zakona, poznatih kao „Mrdićevi“.
Na pomen njegovog imena, okupljeni su skandirali “Ostavka”.
J.L. / Kompas