Plate naučnika u Srbiji najniže u regionu
Srbija za nauku izdvaja tri puta manje nego Hrvatska i četiri puta manje nego EU. Primera radi, dok Švedska ulaže 3,57 odsto BDP-a godišnje, Srbija ulaže tek oko 0,5 procenata.
(Foto: Envato)
Za nauku je u Srbiji 2024. godine izdvojeno oko 39 milijardi dinara, što je više od 332 miliona evra, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS). U odnosu na 2023. Godinu, ovo je povećanje od 22,7 odsto.
Daleko ispod proseka
U poređenju sa EU, razlike u ulaganju u nauku su velike. Države članice EU u proseku ulažu oko 2,2 odsto bruto domaćeg proizvoda u nauku, pokazuju podaci Eurostata, evropskog statističkog zavoda, za 2023. Godinu.
Iznad tog proseka u 2023. godini izdvojile su Švedska (3,57 odsto), Belgija (3,32), Austrija (3,29), Nemačka (3,11), Finska (3,09) i Danska (2,99).
Posledice (ne)ulaganja
Posledice nedovoljnog ulaganja u nauku postoje, iako ih građani možda na prvi pogled ne vide.
“Recimo, sa ovim budžetom je nemoguće obavljati funkcionalna istraživanja u nauci za razvoj privrede. Slabo ulaganje u nauku utiče i na inovacije, ali i na kvalitet obrazovanja, konkretno visokog obrazovanja, koji bi bio veći da postoji i više novca”, objašnjava Branislav Boričić, profesor Ekonomskog fakulteta i nekadašnji prorektor za nauku Beogradskog univerziteta.
Nova ekonomija