„Ovo je odluka jednog čoveka i pritisak koji nema veze sa pravom“: Pravnici o odluci države da smanji plate nastavnicima
Prosvetni radnici koji su u obustavi rada dobili su umanjeni prvi deo februarske plate – nekima je na račun leglo 10.000 dinara, nekima 900, a nekima ni toliko.
Okupljanje, Udruženje Puls beogradskih osnovnih škola organizuje akciju "Sindikati, ili ste uz nas, ili ste bez nas" (Foto: FoNet / Marko Dragoslavić)
Dok Ministarstvo prosvete insistira na tome da je u redu da se zarade umanje onima koji nisu izvršavali svoje radne obaveze, advokati u ovakvoj meri vide niz pravnih problema.
Nastavnici i učitelji širom Srbije od januara su u obustavi rada. Njima je pre nekoliko dana „legla“ februarska plata – ali umanjena. Pitanje zakonitosti umanjenja njihovih plata, zbog kojeg neki nisu dobili ni dinar, a neki iznos od kojih ne može da se živi, odmah se postavilo.
Šta kaže zakon?
Stručnjak za radno pravo i predsednik Centra za dostojanstven rad Mario Reljanović za Novu ekonomiju pre svega objašnjava na prosvetni radnici nisu u štrajku, već u obustavi rada. Stoga, Zakon o štrajku u ovom slučaju ne može da se primeni.
“Ministarstvo prosvete je reklo da će im biti plaćeno onoliko koliko su radili, ali ta teza jednostavno nije tačna. Nastavnici su bili na svojim radnim mestima, neki od njih su, recimo, držali pripremnu nastavu maturantima, neki su obavljali svoje druge, nenastavne zadatke, ali svi su bili na poslu. Stoga je teza da neko nije dobio platu jer nije radio – besmislena”, kaže Reljanović.
Naš sagovornik objašnjava da zapravo ne postoji zakon koji bi omogućio poslodavcu da radniku jednostavno ne isplati čitavu platu.
Šta mogu da urade nastavnici?
Nastavnici koji nisu dobili platu, ili su dobili samo deo, mogu prvo da se žale Školskom odboru, a ako nisu zadovoljni njihovom odlukom, onda sudu, objašnjava advokat Danijel Dinčić.
On smatra da neće doći do toga da učenici ostanu uskraćeni za nastavu.
“Napraviće se plan nadoknade nastave, po ideji Vlade, tako da neće doći do toga da se časovi ne nadoknade”, kaže Dinčić za Novu ekonomiju.
Sa nadoknadom časova prosvetni radnici nemaju problem, ali – zakon ima. Kako Reljanović objašnjava za Novu ekonomiju, prosvetni radnici za uvećani broj časova koji drže dobijaju stimulaciju od 30 odsto osnovne zarade. S druge strane, Ministarstvo prosvete najavljuje da će, kada se nadoknada održi, nastavnicima biti isplaćeno ono što sada nije, u punom iznosu.
Međutim, prosvetni radnici zapravo ni ne moraju da nadoknade nastavu, s obzirom na to da sada nisu plaćeni.
Nova ekonomija