Nemačka vlada prvi put zvanično o protestima: Izveštaji o napadima na demonstrante u Srbiji moraju biti rasvetljeni
„Vlasti u Srbiji moraju da obezbede pravo na slobodu okupljanja, posebno kao kandidat za EU“, rekao je portparol Ministarstva spoljnih poslova Nemačke
Beograd, 15. avgust 2025. (Foto: FoNet / Aleksandar Barda)
Prvi put nakon višemesečnih protesta, nemačka Vlada se zvanično oglasila o zaoštravanu situacije u Srbiji i traži objašnjenje u vezi sa napadima na demonstrante i novinare.
„Pratimo trenutni razvoj događaja u Srbiji sa brigom. Svi ljudi načelno imaju pravo da mirnim putem traže svoja prava, da mirnim sredstvima ustanu za politička ubeđenja i da demonstriraju“, rekao je Jozef Hinterzeher, portparol Ministarstva spoljnih poslova, prenosi Vreme.
To je rekao u sredu (20. avgust) na pitanje novinara na redovnoj velikoj konferenciji kojoj prisustvuju portparoli svih ministarstava, a novinari mogu da pitaju bilo šta na bilo koju temu.
Situacija se prati, ali Vučića (još) niko ne zove
Kako je dodao Hinterzeher – čitajući pripremljeni odgovor sa papira – vlasti u Srbiji moraju da obezbede pravo na slobodu okupljanja, posebno kao kandidat za EU.
Nemačka vlada, dodao je, „smatra da izveštaji o nasilnim napadima na demonstrante i novinare moraju biti bez ostatka rasvetljeni, a odgovorni za napade pozvani na odgovornost.“
Na dodatna pitanja novinara o tome da li su možda kancelar Fridrih Merc ili šef diplomatije Johan Vadeful o tome imali telefonske razgovore sa zvaničnicima u Beogradu, nijedan prisutni portparol nije rekao ništa konkretno – samo da se situacija prati.
A šta kažu nemački i austrijski mediji
Od Srbije, kao kandidata za članstvo u EU, očekuje se poštovanje principa pravne države, piše nemački nedeljnik Cajt. List prenosi izjavu zamenika portparola nemačke vlade Štefena Majera da Berlin ne ignoriše demokratske deficite zbog ekonomskih interesa i napominje da u pozadini kritika stoji plan eksploatacije litijuma u Jadru, prenosi Dojče vele.
Bečki Standard piše da je Srpska napredna stranka (SNS) organizovala kontrademonstracije, uz navode kako su državni službenici trpeli pritiske da učestvuju na tim skupovima vladajuće stranke. Pozivajući se na N1, list navodi da su na skupovima SNS prisustvovali i zaposleni u javnom sektoru.
Junge Velt izveštava o policijskoj represiji i objavljenim snimcima brutalnog postupanja policije: „Poseban gnev je izazvao slučaj Nikoline Sinđelić. Mlada žena priča da joj je jedan oficir policije nakon hapšenja u Beogradu 14. avgusta pretio da će je silovati. Osim toga su policajci tukli nju i druge uhapšene. To potvrđuju i drugi izveštaji i video-snimci i sve jasno ukazuje na nezakonito postupanje policije prema demonstrantima.“
Ovaj levičarski nemački dnevnik skreće pažnju i na to da vladajuća Srpska napredna stranka pokušava da stekne poene i van ulica. Referira na najavu Aleksandra Vučića da će u nedelju predstaviti mere podrške građanima: “Od njih bi navodno najviše trebalo da profitiraju najsiromašniji ljudi i penzioneri i to već od 1. septembra. Tako bi, na primer, građani brže trebalo da dobijaju povoljne kredite. Vučić je istovremeno najavio promenu taktike prema protestima (…) koja može da se shvati kao pretnja demonstrantima.“
Podsetili su i da su opozicioni Zeleno-levi front i PSG uputili pismo EU sa zahtevom za sankcije, kao i da je ruski ambasador Aleksandar Bocan-Harčenko ocenio da dešavanja u Srbiji poprimaju karakter „obojene revolucije“.
Junge Velt podseća i da EU još nije reagovala, dok Srbija istovremeno sarađuje i sa NATO, i sa nemačkom auto-industrijom na litijumu, a oružje isporučuje Ukrajini i Izraelu.
Kompas