Nemačka i litijum: Domaća ležišta nedovoljna
Nemačka zavisi od uvoza metala i minerala, navodi jedna studija. Većinu potreba pokriva iz domaćih izvora, ali to ne važi za strateške sirovine.
Nemačka je već sada kratka za strateške minerale i metale, koje stoga mora da uvozi. To uključuje silicijum i litijum. Najmanje stotinak projekata proverava mogućnost eksploatacije domaćih izvora, ali na vidiku još nema rešenja za pokrivanje dolazećih potreba. Na fotografiji je rudnik granita Mitvajda. (Foto: Jan Woitas, dpa)
U te sirovine spadaju silicijum i litijum, ukazuje studija nacionalne agencije za geološke nauke i sirovine (BGR).
„Nemačka ima relativno skromnu proizvodnju mineralnih sirovine koje je evropska unija označila kao kritične ili strateške,“ rekao je zamenik predsednika , upozorila je u petak nacionalna agencija za geološke nauke i sirovine (BGR). BGR Folker Štajnbah.
Istraživanje i litijumskog potencijala
U te sirovine spadaju i litijum i silicijum, naveli su autori relativno kratke studije.
Agencija je, pritom, identifikovala više od 100 rudarskih i istraživačkih projekata za eksploataciju domaćih nalazišta koja mogu da zadovolje deo potreba, prenela je agencija dpa.
Sada, Nemačka od kritičnih sirovina proizvodi industrijske minerale fluorit i barit, feldspat, grafit, i krupnozrni kvarc, koji mogu biti upotrebljeni za silicijum.
Ključni istraživački projekti prvenstveno su usmereni na metale litijum i bakar, navode autori studije. Ti metali su ključni za energetsku i saobraćajnu tranziciju.
Međutim, do eventualne eksploatacije potrebna su značajna ulaganja, posebno u istraživanje. U mnogim slučajevima ekonomska isplativost još nije dokazana.
Nemačke rezerve litijuma sedme na svetu
Što se litijuma tiče, potencijal je procenjen na 3,8 miliona tona. To Nemačku svrstava na sedmo mesto u svetu i ona za sada eksploataciju litijuma planira na visoravni Lineburg.
Inače, litijum je za sada neizbežan sastojak baterija koje se ugrađuju u, na primer, mobilne telefone i električne automobile.
Širenje e-mobiliteta diktiraće snažan rast tražnje, podseća BGR, a domaća proizvodnja neće biti dovoljna da pokrije veće potrebe.
Litijum i Srbija
Interes Nemačke – mada ga ne gaji samo ona – za litijum je, zbog projekta Jadar, u fokusu javnosti u Srbiji. Sa jedne strane je interes države da na ležište litijuma priključi finansijsku slavinu.
Sa druge strane je značajan deo javnosti uznemirene mogućim ekološkom efektom kopanja.
Prema međunarodnim procenama, pod zemljom u Srbiji ima oko 1,2 miliona tona tog metala. To je globalno stavlja na 12. mesto.
Domaći eksperti su za Forbes u julu naveli da Srbija spada u zemlje sa manjim i srednjim potencijalom. Najveće nalazište, prema njima, nije na zapadu kod Loznice, nego na istoku, u predelu Bora i Majdanpeka.
Kompas