Nedim Nezirović za Kompas: Bokan je došao kao odgovor na Novi Pazar

Ne jenjavaju kadrovske promene na upravničkim pozicijama u Narodnom pozorištu nakon što je Dragoslav Bokan imenovan za predsednika Upravnog odbora. GS KUM Nezavisnost izdao je saopštenje da u situaciji kada je Bokan na toj poziciji „treba bojkotovati rad svih organa ustanove“.

Nedim Nezirović (Foto: Miloš Lužanin. Ilustracija: Kompas, Uroš Maksimović)

Dragoslava Bokana, reditelja, pisca i komandanta paravojne formacije „Beli orlovi“ Vlada Srbije je postavila za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta. Nedugo zatim, vršilac dužnosti upravnika postaje Dragoljub Bajić (jedan od 2000 poznatih ličnosti koje su podržale listu „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane“), a na njegovo pređašnje mesto, za direktorku Opere Narodno pozorište je imenovalo narodnu poslanicu SNS-a, članicu Odbora za kulturu i informisanje, kao i zamenicu člana Odbora za dijasporu i Srbe u regionu i Odbora za evropske integracije: Ljubicu Vraneš.

Granski sindikat kulture, umetnosti i medija „Nezavisnost“ donelo je odluku da članovi Nadzornog i Upravnog odbora, Dragiša Ilić i Nataša Madžarević Mijajlović, daju ostavke na tim pozicijama. „Zvanični stav GS KUM NEZAVISNOST je istovetan stavu svih ostalih sindikata Narodnog pozorišta u Beogradu (kao i većine zaposlenih iste ustanove) da u situaciji kada je Dragoslav Bokan imenovan za predsednika Upravnog odbora pozorišta treba bojkotovati rad svih organa ustanove“, navodi se u obrazloženju odluke o istupanju njihovih članova iz Nadzornog i Upravnog odbora pozorišta.

Stalni član ansambla Narodnog pozorišta u Beogradu, glumac Nedim Nezirović, kaže da je deo zajednice u koju ima poverenja, ali da je postavljanje Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora nešto što se tiče svih koji su zaposleni u kulturi i koji se bave umetnošću.

,,Ovo je pitanje svesti o tome šta takva odluka znači za jedno društvo. Ovo nije pitanje samo Narodnog pozorišta, već i pitanje muzeja, galerija, filharmonija i ostalih. Mislim da ovo može da se desi u bilo kom Upravnom odboru. Ovakve odluke potežu pitanja za koja sam verovao da su ostala u nekom prošlom vremenu, ali očigledno da vlast prosto poseže za rešenjima koji su nekad bili rezervisani za region, a sad za sopstveni narod“.

Kadrovska rešenja

Nezirović, koji je poreklom iz Novog Pazara, kaže da je informacija o novom predsedniku UO potresla sve koji se bave kulturom i koji su u kulturi zaposleni, uzimajući u obzir stav i izjave Bokana.

,,To je prvi put u životu meni lično poteglo pitanje koje ja nikad u svom profesionalnom životu nisam otvorio, a to je kakva je onda uloga moja kao glumca u tom ansamblu i sa takvim Upravnim odborom. Kakav to repertoar mene očekuje i da li za mene sa mojim poreklom tu ima mesta. Ne radi se o meni lično. Tu ima zaista puno ljudi, iz različitih kultura, koji mahom rade iza scene i koji nemaju pravo glasa, a za koje ne znam da li će se osećati bezbedno. U odnosu na to šta je gospodin Bokan izjavljivao od devedesetih godina pa do danas, pitanje je da li sam ja “nacionalno podoban” za ono što on planira da radi u Narodnom pozorištu i za ono što planira da odobri kao Predsednik Upravnog odbora. Ovo prosto ukazuje na to da njih kultura i slobodna misao ne zanimaju, kao i da sve što ima tu tendenciju da razmišlja ‘slobodarski’, mora da se uguši na neki način“.

Pozorište uz studente

Tokom prethodnih meseci su studenti blokirali fakultete, organizovali proteste i aktivno izlazili na ulice. Kroz svoju borbu su imali podršku građana, sindikata, advokata, ali i glumaca iz raznih pozorišta Srbije. Među njima su se našli i glumci Narodnog pozorišta u Beogradu, koji su povodom štrajka zatvorili vrata pozorišta na sedam dana. Za borbu koja traje mesecima, potrebni su jaka volja, strpljenje i dobra organizovanost. Razmišljajući o studentskom otporu koji je ovako učinkovit i istrajan, Nedim je došao do zaključka da za sve to nije zaslužna samo pamet nove generacije već i poverenje u zajednicu kojoj pripadaju.

,,Ta zajednica je jedino što oni nikad ne dovode u pitanje. Ako posmatrate sve korake koje su napravili i sve što su uradili u zadnjih osam meseci, mi njima možemo da pričamo da je nešto moglo bolje, organizovanije, pametnje i tako dalje, ali nijednog trenutka oni nisu imali sumnju u zajednicu kojoj pripadaju. Mislim da je to poverenje zapravo inicijalna kapisla koja je pokrenula ovaj točak koji se i dalje ne zaustavlja“.

Pozorište je odgovorilo na zahteve studenata Univerziteta umetnosti i po prvi put u istoriji zvanično bilo u štrajku.Vrata pozorišta su zatvorili jer su smatrali da je trenutno ono što se na ulici dešava mnogo bitnije, ističe Nezirović.

Studenti za studente

Studenti su svojim šetnjama i zajedničkim akcijama uspeli da pokažu koliko solidarnosti, poštovanja i ljubavi postoji između njih, bez obzira da li dolaze iz Beograda, Novog Pazara ili nekog manjeg grada. Stereotipi koje političari godinama šire, studenti su razbili u par meseci.

,,Mi se vrtimo u tom nekom krugu loših odluka sa vrha vlasti, nebitno ko je bio na tom mestu, zadnjih 30 godina. Međutim, vi prvi put imate situaciju u kojoj neko iz Srbije prilazi manjinskoj zajednici i da ta manjinska zajednica odgovara takođe korakom prema Srbiji, odnosno prema sopstvenoj državi. Celo jedno društvo je napravilo korak ka samoisceljenju Mislim da pomirenje čitavog regiona treba da krene unutar samih država u kojima društvo pruža ruku manjinskim zajednicama. Postavljanjem čoveka sa biografijom i istorijom izjava kakve je imao gospodin Bokan, u nacionalnu instituciju, zapravo je odgovor na slike žena i devojaka u burkama koje su na protestima sirom zemlje bile ogrnute srpskim zastavama“.

Srebrenica

Vlast je bezbroj puta studente pokušala da okrene protiv građana, nazivajući ih fašistima i nacistima, ali i širenjem narativa kako studenti žele da priznaju genocid u Srebrenici. Bez obzira pokušaj da se međusobno podele, studenti iz Niša su za studente iz Novog Pazara organizovali iftar tokom njihovog boravka tamo, dok su im studenti tokom protesta u Pazaru uzvratili istom merom, spremajući posnu trpezu. Nezirović kaže da je sve pitanje identiteta i načina na koji to vlast predstavlja.

,,Zločin takve vrste je predstavljen kao nešto što bi oduzelo od identiteta jednog naroda. Konkretno našeg naroda u ovom slučaju. Mi smo pre dva meseca imali priliku da baš u novom Pazaru vidimo zapravo šta znači identitet. Ne sme i ne može identitet jednog naroda da se vezuje za loše odluke pojedinaca koji su svima poznati. Ja, kao deo manjinske zajednice, osećam se sigurnim ukoliko, imenovanjem onih koji su činili zločine, država na takav način pokaže da ja njoj pripadam“. 

On na kraju dodaje da je naše društvo krenulo dobrim putem i da ovu temu bolje prihvata sad u odnosu na pre.

,,To je zato što su mladi ljudi, koji nisu doživeli uopšte te godine, uzeli na sebe odgovornost da to raščlane i predstave kako treba, odnosno da u racionalnom smislu prigrle ono što je identitet jednog naroda i daju odgovor koji već 30 godina pokušava da se da. To je potrebno da bi se prosto nastavilo dalje“.

Kompas

Pročitajte i: