Svetska nedelja svemira: Spektakularna misija i vatromet na noćnom nebu
Svetska nedelja svemira od 1999. slavi nauku i tehnologiju svemirskih istraživanja koja doprinose boljitku na matičnoj planeti. Ove godine, podudara se sa potencijalno spektakularnim prirodnim i tehnološkim događajima.
Ima li života u okeanu ispod ledene kore Jupiterovog meseca Evrope? Možda ćemo saznati kada do nje doputuje sonda koju NASA treba da lansira 10. oktobra, na samom kraju Svetske nedelje svemira. (Foto: NASA/JPL-Caltech/SETI Institute)
Svetska nedelja svemira počela je u pravi čas, jer obeležiće je spektakularna kometa i početak misije potrage života u dubini Sunčevog sistema.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 6. decembra 1999. sedmicu od 4. do 12. oktobra proglasila Svetskom nedeljom svemira.
Time svet svake godine proslavlja svemirska istraživanja i tehnologiju, čiji je konačni cilj poboljšanje uslova na Zemlji.
Tema ovogodišnje Nedelje je Svemir i klimatske promene. Fokus je doprinosu svemirske tehnologije naporima za suzbijanje globalnog otopljavanja.
Zašto je Nedelja svemira baš između 4. i 10. oktobra?
Na dan 4. oktobra 1957. poleteo je sovjetski Sputnjik 1, prvi predmet koji je čovečanstvo poslalo u svemir.
Deceniju kasnije, 10. oktobra 1967. na snagu je stupio Sporazum o aktivnostima u istraživanju i upotrebi svemira. Dokument je poznatiji pod kolokvijalnim imenom Velika povelja, odnosno Magna karta svemira.
Potraga za životom na Evropi
Sa krajem Svetske nedelje svemira 10. oktobra, podudara se početak misije koja potencijalno može da vodi najvećem otkriću u istoriji svemirskih istraživanja – života negde izvan Zemlje.
NASA Europa Clipper planira da pošalje na put 10. oktobra. Cilj misije je istraživanje velikih meseca Jupitera, posebno Evrope.
Naučnici, na osnovu nalaza ranijih poseta svemirskih sondi, znaju da ispod ledenog okova postoji tečni okean sa sastojcima neophodnim za rađanje života.
Clipper će do ulaska u izduženu orbitu oko Jupitera putovati šest godina i preći će skoro tri milijarde kilometara.
Pored Evrope, često veoma blizu, proleteće 49 puta.
Vatromet na noćnom nebu
Da ne bude sve o tehnologiji, posmatrači noćnog neba tokom Svetske Nedelje Svemira mogu 5. oktobra da vide “poljubac” Venere i Meseca, a 8. i 11. vrhunac dve meteorske kiše – Drakonida i Delta augurida.
Prazničnu nedelju koja se zvanično obeležava u 95 zemalja sveta, za dva dana promašiće pojava potecijalno spektakularne komete.
Naime, kometa Cučinšan-ATLAS 12. oktobra biće najbliže Zemlji. Kometa je već bila vidljiva krajem septembra, a u međuvremenu je sa one strane ili preblizu Suncu da bude vidljiva.
Ako preživi vreli obilazak oko Sunca, kometa može biti najsjajnija u poslednjih nekoliko decenija.
Astronomi njen orbitalni period procenjuju na 80.000 godina.
Ako se obistini predviđanje da Cučinšan dostigne prividnu magnitudu od -4, biće peta najsjajnija kometa poslednjih decenija.
Kompas