Kompanije koje vode žene su često profitabilnije

Rodna zastupljenost i inkluzivnost u svetu biznisa u uskoj su vezi sa rezultatima merenim profitom. Istraživanje globalne konsultantske kuće McKinsey pokazuje da kompanije koje imaju veće učešće žena u upravljačkim strukturama, imaju 25 odsto veću verovatnoću da ostvare natprosečnu profitabilnost. To dokazuju i primeri nekoliko firmi iz Srbije koje vode žene.

Foto: Nova ekonomija

Njih nekoliko govorile su na panelu „Žene, mladi i inovativnost jednako uspešan biznis“ u organizaciji Nove ekonomije i uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Nevena Nikolić od malih nogu je deo je porodičnog biznisa koji proizvodi alate visokih performansi, Inmold Group. Nakon studija i usavršavanja postala je i zvanično zaposlena u kompaniji, ali, kako je rekla, bilo je potrebno da se dokaže da je kompetentna u poslu koji radi.

„Pet godina sam pokušavala da izgradim svoj put. Kada sam došla u kompaniju, ona je u tom trenutku bila razvijena i velika. Ja sam ušla u finansije i morala sam da naučim taj posao. Sa ocem je bilo trnovito na početku. U jednom trenutku sam istupila jednom nogom iz porodične firme i ušla u drugu, samo da bih mogla da dokažem da sam sposobna i za to,“ rekla je Nikolić.

Foto: Nova ekonomija

Direktiva Evropske unije predviđa najmanje 40 odsto žena u odborima direktora kompanija, kao i najmanje 30 odsto na svim izvršnim pozicijama, rečeno je na panelu Nove ekonomije.

Pored rodne zastupljenosti, za uspešan biznis i inovativni način razmišljanja kompanijama su potrebni i predstavnici mlađih generacija u menadžmentu jer, prema istraživanju Lloyds banke, lideri mlađi od 34 godine čak 50 odsto češće beleže rast prihoda od svojih starijih kolega. Deloitte je utvrdio da Generacija Z i milenijalci češće napuštaju firmu ako organizacija nema ozbiljne inkluzivne programe, jer su upravo raznolikost i inovativnost ključ uspeha.

Na primer, Inmold Group učestvuje u programu dualnog obrazovanja, što je donelo „izvore radne snage i elana“. Svake godine, kako je rekla Nikolić, 50 ili 60 đaka dolazi u firmu od čega četvrtina ostane da radi nakon prakse.

Tijana Mirkajlović, osnivačica kompanije „Radoznali vrabac“, kompanije koja se bavi proizvodnjom personalizovanih knjiga za decu, rekla je da se ideja za njen biznis javila kada je napravila poklon za svog bratanca.

„Pomislila sam da bi takav proizvod mogao svakoga da obraduje. Želela sam da spojim kreativnost sa psihologijom, a to se sve uklopilo sa trenutkom kada je trebalo da se zaposlim. Sada proslavljamo 10. rođendan i nisam sumnjala da će mi ovaj posao doneti toliko iskustvo u biznisu“, rekla je ona.

„Mi smo to uspeli da učinimo, tako što smo personalizovali knjige uz aplikaciju, odnosno softver. Sama ideja i jeste najinovativniji deo. Počinjemo da se krećemo kroz sferu inovativnih i digitalnih proizvoda“, rekla je ona.

Naglasila je i da su od EBRD dobili novčanu podršku koja im je dosta značila i za marketing, strategiju za sve faze razvoja biznisa ali i radionicu.

Foto: Nova ekonomija

Sofi kozmetika je kompanija koja godinama proizvodi kozmetiku od sastojaka prirodnog porekla i efikasnih aktivnih materija. Osnivačica „Sofi kozmetike“ Draženka Šoć rekla je da je nakon napuštanja posla, bez iskustva ušla u svet biznisa sa kozmetikom.

„U tom trenutku delovalo mi je kao da nema manje kompanije koja nešto ovakvo proizvodi. Delovalo je kao da nema tako malog brenda sa malom proizvodnjom. Videli smo tu negde svoju šansu i ušlio u to. I eto, već 16 godina smo tu“, rekla je ona.

Na pitanje, kada je procenila da je trenutak da promeni kanale prodaje, rekla je da nikada nije ni mislila da je „Sofi kozmetiku“ mesto u multibrend radnjama.

„Kada ste novi brend za koji niko nije čuo i kada ste novi ne možete da imate radnju. Bilo je potrebno izgraditi ime i brend i tek onda otvoriti radnju. Bilo je jako naporno i stresno. Ušli smo u četiri kreditna aranžmana ali je sve na kraju ispalo u redu. Često smo primenjivali inovativnost, ne samo u načinu na koji poslujemo već i u kanalima prodaje“, rekla je ona.

Inovacije su uveli i u dizajnu, načinu pakovanja proizvoda.

„Uvek je nešto trebalo smisliti i inovirati. Sapuni se proizvode ručno, dok se drugi proizvodi prave uz pomoć mašina“, kazala je Šoć.

Dodala je da se inovacije vide i u tome što radnje „Sofi kozmetike“ nisu samo mesta gde se kupuju proizvodi, već se u njima nudi i doživljaj, probanje proizvoda, priče o njemu i time pruža posebna atmosfera.

Nova ekonomija / Kompas

Više o ovoj temi pročitajte OVDE.