Koliko je realno da će SAD uvesti sankcije NIS-u: Realnost ili pretnja za unutrašnju upotrebu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je 13. decembra saopštio da Naftnoj Industriji Srbije (NIS) prete sankcije od Sjedinjenih Američkih Država zbog većinskog ruskog vlasništva firme.

NIS (Foto: FoNet/nis.rs/printscreen)

Vučić je dodao da ne postoji zvaničan dokument, ali da ovu vest saznaje preko „zvaničnih kanala“. Ova vest osvanula je samo dva dana nakon što su studenti protestovali ispred zgrade Predsedništva dok je Vučić imao zvanično obraćanje građanima Srbije i dan nakon što su se okupili ispred zgrade Radio-televizije Srbije.

Iz NIS-a tvrde da se poslovanje obavlja neometano, ali radnike upozoravaju da su zabrinuti zbog ovakvih vesti.

NIS je za Novu ekonomiju prosledio odgovor da kompanija nastavlja neometano da radi. Međutim, isti odgovor koji smo dobili iz NIS-a, generalni direktor kompanije poslao je danas, 16. decembra, i svim zaposlenima NIS-a, saznaje Nova ekonomija.

Zaposleni su poruku dobili povodom informacija o uvođenju sankcija, saopštenjem o „zabrinutosti povodom ovih vesti“, navodi se u mejlu.

Ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil izjavio je da njegova zemlja neće naneti štetu ekonomiji Srbije.

Sankcije nisu nemoguće, ali ni verovatne

Viši istraživač u Beogradskom centru za bezbednosnu politiku Vuk Vuksanović za Novu ekonomiju kaže da realna pretnja sankcijama NIS-u svakako postoji, mada je krajem 2022. godine bila na vrhuncu i nije došlo do direktnih posledica po Srbiju, ali i da ovakva izjava svakako za cilj može imati skretanje pažnje sa unutrašnjih problema.

„Od početka rusko-ukrajinskog sukoba postoji rizik da se NIS-u uvedu sankcije. Tokom 2022. godine govorilo se o raznim mogućnostima, od nacionalizacije kompanije, pa sve do toga da NIS preuzme mađarski MOL, ali se ništa od toga nije dogodilo jer je Gasprom našao način da izbegne direkne sankcije po NIS“, objašnjava Vuksanović.

Profesor na FEFA fakultetu Goran Radosavljević smatra da, iako je Gazprom Njeft pod određenim sankcijama još od prve aneksije Krima 2014. godine, te sankcije nikada nisu bile direktno upućene NIS-u. U slučaju da se to dogodi, što nam iz izjave predsednika Vučića nije potpuno jasno, Radosavljević kaže da bi došlo do kolapsa kompanije.

„Mi smo okruženi zemljama EU i nemamo način da transportujemo naftu sem preko njih. Snabdevanje preko mađarske Družbe (mađarski naftovod) takođe ne bi bilo moguće ukoliko dođe do sankcija“, objašnjava Radosavljević.

Radosavljević podseća da je Srbija jedina država u ovom delu sveta koja nije uvela sankcije Rusiji te da to može biti potencijalni razlog. On smatra da su sankcije NIS-u malo verovatne, i dodaje da bi takav potez značio „uvođenje sankcija ne samo kompaniji, već i građanima Srbije“.

Širenje panike taktički potez

Predsednik Vučić vesti o budućnosti naftne industrije saopštio je samo dva, odnosno jedan dan nakon studentskih protest ispred Predsedništva, tačnije RTS-a.

Vuksanović smatra da postoje dva moguća razloga da dođe do ovakvog saopštenja, osim onog da je eventualno u pitanju istina. Kako objašnjava, „ili je ovo skretanje pažnje s unutrašnjih problema, prvenstveno studentskih blokada, ili način da pokuša da izvrši pritisak na ruske vlasnike da se odreknu dela deonica kako bi se NIS nacionalizovao“.

Radosavljević se slaže da usmeravanje javnog mnjenja u suprotnom pravcu od realnih dešavanja nije nešto neverovatno u srpskoj politici.

„Ne bi bilo prvi put da vlast širi paniku iz nekih razloga, a da najavljeni događaji nikada ne ugledaju svetlost dana i iskreno se nadam da je to i sada slučaj“, kaže Radosavljević.

NIS je „kap vode u okeanu“

„Uloga NIS-a pre svega je važna za region. Slobodna procena je da od zarade iz Srbije, Gazprom Njeft može maksimalno da dođe do 50 miliona evra godišnje, što zaista nije velika suma za ovakav rat“, objašnjava Radosavljević.

On dodaje da za Srbiju, vrlo verovatno, ne postoji alternativa ukoliko dođe do kraha naftne industrije. Uvoz derivata je svakako skuplja opcija, a pored toga Srbija nema logistiku ni regulativu da tako nešto sprovede.

Vuksanović, kao i Radosavljević, smatra da NIS gotovo ni na kakav način ne utiče na tok rusko-ukrajnskog sukoba.

„NIS je kap vode u okeanu. Takva kompanija neće imati efekat na ovaj sukob čak i ako dođe do uvođenje sankcija“, kaže Vuksanović.

Nova ekonomija

Detaljnije o ovoj temi pročitajte na: