Ko u Srbiji i zašto zagovara smrtnu kaznu
Dugi niz godina brojni stručnjaci ukazuju da smrtna kazna ne djeluje na smanjenje teških krivičnih djela. Zašto je onda toliko zagovaraju i, znatnom dijelu svijeta, izvršavaju?
Najviše ljudi prošle godine pogubiula je Kina, navodi Amnesti, mada se ne zna tačno koliko. Sledi Iran, koji time guši opoziciju režimu. (Foto: kalhh, Pixabay)
Amnesty International u izveštaju za 2023. o smrtnim kaznama u svetu predočava mučan bilans: pogubljeno je najmanje 1.153 ljudi: odsijecanjem glave, vješanjem, strijeljanjem ili trovanjem
Kako stoje stvari kod nas
U Srbiji ne postoji smrtna kazna. Ipak – poslije teških zločina – pojedini političari kažu da se zalažu za njen povratak. Naravno, ovako nešto nije moguće, ali politički djeluje oportuno u tim kriznim situacijama. Riječ je, prosto, o demagoškom i populističkom podilaženju ativističkim porivima velikog dijela glasačkog tijela. Ovome – kao i mnogo čemu drugom – ton daje Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije.
Bez opravdanja
Dugi niz godina brojni stručnjaci ukazuju da smrtna kazna ne djeluje na smanjenje teških krivičnih djela. Zašto je onda toliko zagovaraju i, znatnom dijelu svijeta, izvršavaju? Njemački borac za ljudska prava Maks Majsauer objašnjava „Smrtnoj kazni se pokušava dati privid pravde. Ali u stvarnosti, riječ je o zadovoljenju najprimitivnijih nagona u društvu. To nema nikakve veze sa pravdom. To jeste i ostaje osveta.“
Naš slučaj i posljedice
Mada, srećom, nije moguće vratiti smrtnu kaznu poslije svih konvencija koje je Srbija potpisala, njeno demagoško zazivanje ipak djeluje opasno. Naime u zemlji sa toliko nasilja – čak i onog institucionaliziranog – ovakvo propagiranje najprimitivnijih nagona i osvete samo će još više podići stupanj sveprisutne agresije.
F.Š. / Vreme