Klimatske promene: Pančićeva omorika pred istrebljenjem
Klimatske promene ugrožavaju i druge četinare, ali i jasen, brest, kesten, pa čak bukvu i hrast koji su najrasprostranjeniji u našoj zemlji.
Pančićeva omorika (Foto: Wikimedia / MPF)
Uprkos tome što raste samo u Srbiji i, manjim delom, u Bosni i Hercegovini opstanak Pančićeve omorike na ovim prostorima je pod znakom pitanja.
Zašto se ovo događa
Kao ni ljudima, ni šumama ne prijaju dugi periodi veoma visokih temperatura. “Rezultati najnovijih i najznačajnijih evropskih istraživanja pokazali su da je u zadnjih 30-40 godina na prostoru Evrope otežan rast i konstatovano smanjene vitalnosti, a time posle i zdravstvenog stanja šuma bukve, koja je naša najrasprostranjenija vrsta drveća, te da je budućnost bukve u Evropi i našoj zemlji problematična. I naša nova istraživanja pokazuju da će se areal bukve smanjiti i da će ona biti potisnuta ka višim nadmorskim visinama”, navodi dekan Šumarskog fakulteta u Beogradu, prof. dr Branko Stajić za RTS i dodaje: “Takođe, najnoviji rezultati naših istraživanja, pokazuju da postoje negetavne promene u reakciji i hrastova, borova i što je posebno problematično Pančićeve omorike, kao naše reliktne vrste drveća, koja raste samo kod nas i manjim delom u Bosni i Hercegovini, na povećanje temperature i smanjenje količine padavina. To može imati katastrofalne ekonomske i ekološke posledice po našu zemlju.”
Neprijatelj je i hladnoća
Osim suše i pojave bolesti izazov za šume su i ekstremno niske temperature. U šumama na području istočne i jugoistočne Srbije krajem 2014. prouzrokovane su štete na izuzetno velikoj površini, nastale zbog niskih temperatura i stvaranja ledenih omotača na granama u krošnjama drveća. Sve češće šume oštećuje grad, a iza superćelijskih oluja neretko ostaju polomljena i iščupana stabla iz korena, kao što se to prošle godine u većoj meri dogodilo na šumskom području u Vojvodini.
Šta činiti
Da bi se smanjio negativan efekat klimatskih promena neophodno je sačuvati šume koje imamo, ali i pošumiti novi prostor. Međutim, upravo ove promene prave probleme i prilikom osnivanja novih šuma i prilikom veštačkog obnavljanja postojećih. Zbog toga se često iste površine više puta pošumljavaju.
Priredili: I.M. – J.G. / Vreme