Grupa Kiss prodala sve što ima za 300 miliona dolara i nije jedina

Mnogi muzičari odlučuju se da prodaju ne samo svoj celokupan opus, nego i prava na kompletnu intelektualnu svojinu koju su ikad proizveli.

(Foto: YuriArcursPeopleimages/Envato)

Muzička grupa Kiss prodala je sav svoj dosadašnji rad, odnosno kompletna autorska prava na sve pesme, kao i na svoj izgled i celokupnu intelektualnu svojinu koja može proizići iz njihovih pesama, spotova, koncertnih kostima, brendiranih instrumenata…

Kupac je kompanija „Pophaus Entertainment“ koja je za brend Kiss platila 300 miliona dolara, piše BBC.

Dilan, Springstin, Tina Tarner…

Grupa Kiss odlučila je da proda svoj brend pošto je završila oproštajnu turneju „End of the road“. Turneju su započeli još u januaru 2019. godine, ali je kraj usledio tek u decembru 2023, koncertom u Njujorku, pošto su imali prekid u trajanju od jedne i po godine zbog korone.

Kiss inače nisu jedini koji su kompletno prodali svoj brend. Nedavno su isto učinili i Bob Dilan i Brus Springstin. Obojica su takođe svoju autorsku svojinu prodali kompaniji „Pophaus entertaiment“ koja je Dilanu platila 500 miliona, a Springstinu 450 miliona (kod njega postoji klauzula da i dalje može zarađivati od koncerata i da nema ograničenje koje će svoje pesme izvoditi).

Tina Tarner je dve godine pre smrti prava na svoje ime i pesme takođe prodala za 300 miliona dolara.

Izvor prihoda za porodice umetnika

U poslednjih deset godina mnoga velika muzička imena su prodala kompletan svoj opus kao celokupnu intelektualnu svojinu. Porodica Majkla Džeksona je za 600 miliona dolara prodala celokupan opus kralja popa, uključujući i pravo na korišćenje imena u muzičkoj industriji (niko u budućnosti neće smeti ne samo da koristi to ime i prezime, već će morati da plati čak i ako kao tribut bend navede da izvodi numere Majkla Džeksona).

Dejvid Bovi je još za života prodao pravo na većinu svojih pesama, a potom je i porodica na kompletnoj intelektualnoj svojini koja nosi njegovo ime zaradila 250 miliona dolara.

Neke na prodaju naterala bolest

Fil Kolins je zbog problema sa zdravljem takođe prošle godine završio karijeru, a svoj i celokupni opus grupe Dženesis, zajedno sa Piterom Gabrijelom, prodao je za 300 miliona dolara.

Džastin Biber je po saznanju da boluje od Remzi-Hantovog sindroma, zbog kojeg ima paralizu jedne strane gornjeg dela tela, odlučio da proda svu svoju intelektualnu svojinu za 200 miliona dolara.

Zašto se ovo razlikuje od ranijih prodaja?

Muzičari su se i ranije odricali prava na svojinu pojedinih pesama ili celih albuma. Majklo Džekson je na primer bio vlasnik velikog broja numera i albuma Bitlsa, a Pol Mekartni je kasnije to otkupljivao nazad.

U ovom slučaju autori ne prodaju samo kompletno pravo na korišćenje i buduću zaradu svojih dela, već bukvalno celokupan svoj brend, uključujući i na primer zarade od svih prodatih majica, šolja, narukvica, čega god, kao i bilo kakvih stihova ispisanih na istima.

Ovde je zanimljivo i što se muzičari neretko odriču i budućih prava od budućih pesama koje će stvoriti. Ovakve stvari uglavnom sadrže klauzulu da muzičar može zarađivati od budućih dela koje stvori, ali da kompanija kao autorski vlasnik ima neograničnu upotrebu.

Zašto kompanije otkupljuju celokupan brend?

Uz određenja ograničenja i pravo daljeg izvođenja svojih numera isto su uradili i Sting (250 miliona dolara) i Kejti Peri (200 miliona dolara).

Konkretno kompanija „Pophaus Entertaiment“ poseduje prava i na brend Sindi Loper, Avićija i grupe Rokset (uz ograničenje da Pjer Gesl može da i dalje zarađuje od izvođenja numera te švedske grupe).

Razlog za kupovinu prava na celokupnu intelektualnu svojinu je zato što će te sadržaje upotrebiti kako bi sama stvorila novi proizvod uz pomoć veštačke inteligencije. Naime, programu veštačke intelgirencije biće olakšano stvaranje novog sadržaja ukoliko algoritam nema ograničenje, odnosno slobodno može da koristi već stvorena dela i brendove, odnosno cele opuse umetnika.

Nije poznato koliko konkretno „Pophaus Entertaiment“ računaju da će zaraditi od ovih ulaganja, ali je dovoljno napomenuti da nisu jedina kompanija koja otkupljuje celokupne opuse. Trend otkupa cele intelektualne svojine odvija širom sveta i kada su u pitanju pisci, arhitekte i sve grane koje na bilo koji način imaju autorski pečat. (Vlada Živanović)