Kako se beogradski aerodrom brani od ptica

U Beogradu je bilo slučajeva prinudnog sletanja i odlaganja letova zbog sudara sa pticama. Kakve metode koristi aerodrom „Nikola Tesla“ da bi se ovo sprečilo?

Aerodrom Nikola Tesla (Foto: Alicja Peszkowska/Flickr)

U pretposlednjoj nedelji godine za nama dogodile su se dve avionske nesreće u kojima su se ptice pominjale kao mogući uzrok pada aviona – jedna u Kazahstanu, druga u Južnoj Koreji.

Ipak, dan posle pada azerbejdžanskog aviona u Kazahstanu, izvori iz azerbejdžanske vlade su potvrdili za Euronews da je raketa zemlja-vazduh iz Rusije uzrokovala pad putničkog aviona. Ruski predsednik Vladimir Putin potom je uputio predsedniku Azerbejdžana Ilhamu Alijevu izvinjenje zbog tragičnog incidenta koji se dogodio u vazdušnom prostoru Rusije.

Avion koji je poleteo iz Bangkoka ka Južnoj Koreji je posle jednog neuspelog pokušaja sletanja od kontrole letenja dobio upozorenje na mogući nalet ptica. Pilot je oglasio signal za uzbunu i sleteo na pistu bez da je izbacio prednje točkove napolje. Avion je udario u betonsku ogradu i zapalio se. Južna Koreja je obećala temeljnu istragu o uzroku nesreće u kojoj je poginulo 179 osoba.

Koliko su česte ptice na beogradskom aerodromu?

Zabeležena su prosečno 4,3 bliska susreta na 10.000 avio-operacija tokom 2022. i 2023. Tokom prošle godine, bilo je manje od tri bliska susreta sa pticama na 10.000 letova.

Ptice na aerodromu u Surčinu nisu česte jer se preduzimaju sve propisane mere u skladu sa domaćim zakonodavstvom, međunarodnom regulativom, preporukama i praksom kako bi se sprečile eventualne posledice, kažu iz uprave „Nikole Tesle“ za N1 i dodaju da spada u jedne od bezbednijih međunarodnih aerodroma u Evropi po ovom pitanju.

Prisustvo ptica u krugu od 13 kilometara može ozbiljno da ugrozi bezbednost avio-saobraćaja (Foto: Envato)

Tehnologija i metode rasterivanja

Preventivne mere za suzbijanje prisustva ptica i drugih životinja su strateški monitoring u krugu od 13 kilometara i izrada klasifikacije boravišta i staništa za svaku vrstu ptice.

„Svrha taktičkog monitoringa je da analizirane podatke iz strateškog monitoringa primenjuje na terenu, tako što će operativac prepoznati kada su aktuelna kretanja ptica po dobi dana i sezoni, u zavisnosti od vrste“, navode iz Aerodroma.

„Nikola Tesla“ koristi niz metoda za suzbijanje prisustva ptica:

  • Bioakustični sistemi – specijalni zvuci koji se emituju sa terenskih vozila kako bi rasterali ptice
  • Laserski uređaji – ručni uređaji koji su efikasni za rasterivanje ptica na većim udaljenostima
  • Pirotehnička sredstva – jedno od primarnih metoda za kontrolisanje preleta jata ptica i kretanja životinja
  • Zaštitne mreže – fizičke barijere koje sprečavaju prisustvo ptica u zoni vazdušnih operacija

Od čega zavisi prisustvo ptica oko aerodroma?

Od izvora hrane i vode. U Surčinu se to rešava drenažom, odvodnjavanjem, uklanjanjem rastinja, održavanjem visoke trave na 200 hektara i sprečavanjem formiranja deponija u blizini.

Godišnje se sprovede više od 8.500 aktivnosti na rasterivanju ptica i drugih životinja, kažu iz uprave. Životinje na beogradskom aerodromu tokom godine utiču na oko 30 odlaganja poletanja ili sletanja aviona.

„Kako bi se umanjilo prisustvo ptica i drugih životinja na aerodromu, veoma je važna saradnja celokupne aerodromske zajednice. Posebno sa kontrolom letenja„, ističu iz uprave Aerodroma.

Galeb Eva patrolira i tera male ptice sa piste

Beogradski aerodrom je angažovao sokolara Hanija Grgiša i njegovu ženku-jastreba Evu.

„Tako Eva svakoga dana patrolira hangarima u kojima se sklapaju i popravljaju avioni. Sprečava manje ptice da svojim izmetom ili gnežđenjem ugroze tehniku. Svoj pun potencijal ona bi pokazala tek kada bi nadletala piste i time štitila motore aviona u koje uleću male ptice i time izazivaju kvarove“, rekao je ranije Grgiš za medije.

Najpoznatiji sudar ptica i aviona dogodio se 2009. Avion US Ervejsa je ostao bez oba motora nakon sudara s jatom gusaka i prinudno sleteo na reku Hadson. Svih 155 putnika je spaseno.

Bliski susreti sa pticama i drugim životinjama smatraju se događajem na aerodromu, ukoliko se dogode na visini do 60 metar u sletanju, odnosno do 150 metara u poletanju.

N1/Kompas