Evropa mora u trku konkurentnosti sa Kinom i SAD

Dugo očekivani izveštaj o povećanju ekonomske konkurentnosti Evropske unije u odnosu na SAD i Kinu je tu.

Usled sve nesigurnijeg međunarodnog okruženja, izveštaj predlaže kako EU može da poveća ekonomsku konkurentnost u odnosu na SAD i Kinu (Foto: FoNet/AP)

Izveštaj o konkurentnosti Evropske unije za Evropsku komisiju potpisao je predsednik Evropske centralne banke Mario Dragi.

Ključne preporuke su povećavanje investicija u ekonomiju EU za 800 milijardi evra, deregulacija, integracija tržišta kapitala, zajedničke javne nabavke u sektoru odbrane i trgovinska agenda EU za manju zavisnost od spoljnih izvora, prenosi EWB.

Nalaze izveštaja predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen uvrstiće u prioritete rada Komisije u narednih pet godina.

„Promena globalne paradigme’“

Izveštaj ukazuje na promenu globalne paradigme i da se čini da era ubrzane svetske trgovine prolazi.

Kompanije iz Evropske unije suočavaju se sa sve snažnijom konkurencijom iz inostranstva i zatvorenijim spoljnim tržištima.

EU će se sve više mučiti i sa manjkom radne snage. Predviđa se da će do 2040. svake godine na tržištu rada biti po dva miliona ljudi manje.

Jurnjava za Kinom i SAD, zelena agenda i nezavisnost

Izveštaj je identifikovao tri oblasti u kojima treba da se preduzmu akcije za održivi rast.

Prva je sustizanje Kine i SAD u inovacijama i naprednim tehnologijama. 

Druga je zajednički plan dekarbonizacije i konkurentnosti. Najjeftiniji put za EU je uvoz potrebne tehnologije iz Kine.

Treća oblast u kojoj EU treba nešto da promeni je prevelika uvozna zavisnost, na primer, kritičnih sirovina i digitalne tehnologije.

Šta to znači, kritične sirovine?

Kada je reč o kritičnim sirovinama, navodi se da je njihova ponuda sada u rukama nekolicine proizvođača.

To Evropu dvostruko ugrožava. Prvo, cena je nestabilna, što sputava odluke o ulaganju. „Na primer … cena litijuma se u protekle dve godine prvo uvećala 12 puta, a potom pala za 80 odsto.“

„To sprečava otvaranje konkuretnog rudnika u Evropi”, navode autori izveštaja.

Drugi rizik je što potencijalno hostilne države kritične sirovine mogu da iskoriste kao geopolitičko oružje.

EU mora da smanji takvu zavisnost razvojem „spoljne ekonomske politike”i razvojem eksploatacije domaćih izvora sirovina, rudarenjem, reciklažom i inovacijama.

Do 2030. pet do deset rudnika

“Mada sada nema aktivnih operacija rudarenja litijuma u EU, nekoliko litijumskih projekata je u razvoju ili odmakloj fazi istraživanja. Pet do 10 rudnika je u planu do 2030.“

Tražnja za litijumom će rasti uz rast e-mobilnosti, ali domaća ponuda litijuma do 2030. može da pokrije 50 do 100 odsto tražnje,“ piše u izveštaju.

Kompas/EWB

Pročitajte i: