Hoće li se Srbiji isplatiti EXPO: Kako su prošli drugi?

EXPO se u Srbiji predstavlja kao velika razvojna šansa za zemlju. Iskustva drugih domaćina pokazuju da to ne bude uvek tako.

(Foto: Printscreen)

Srbija će za organizaciju specijalizovane izložbe EXPO 2027, poznate i kao mali EXPO, potrošiti milijarde evra, ali da li će joj se taj novac vratiti?

Ako je suditi po rezultatima koje su drugi domaćini postigli – neće.

Ko je kako prošao?

Istorija EXPO događaja pokazuje da su se čak i dobro organizovane zemlje, koje su manje sklone korupciji od Srbije, suočile sa ekonomskim teškoćama zbog visokih troškova organizacije ovih događaja. 

EXPO u Spokejnu u SAD 1974. se završio tako što je lokacija održavanja ostala slabo iskorišćena posle izložbe, a infrastruktura krenula da propada.

U Sevilji u Španiji 1992. EXPO je celu zemlju doveo u nezavidnu ekonomsku situaciju.

U Hanoveru u Nemačkoj, nije bilo “značajnijeg urbanističkog razvoja, a dalje korišćenje prostora “nije ispunilo očekivanja”, navodi se u istraživanju Centra za evropske politike.

Milano 2015. takođe je prošao bez očekivanih ekonomskih koristi za lokalnu ekonomiju.

Zašto Srbija onda očekuje nešto drugo?

Vlasti u Srbiji obećavaju da će EXPO dovesti do priliva miliona stranih posetilaca u Srbiju, da će u toku priprema za izložbu doprinositi ekonomskom rastu i da će naknadno svi objekti koji budu izgrađeni uticati na opšti ekonomski razvoj.

U prošlosti je bilo i takvih slučajeva, pa je u nekim prilikama EXPO uspevao da trajno promeni i imidž i izgled čitavih gradova, poput Pariza gde je za potrebe EXPO-a izgrađena Ajfelova kula, na primer.

(Nova ekonomija)

Više o ovoj temi čitajte na: