Hlađenje kao grejanje: Havarijska pozajmica struje

Prošlo je deset dana od kad su bez struje ostali Crna gora, BiH, delovi Hrvatske i Albanije zbog raspada elektroenergetskog sistema.

Foto: Envato

Glavna i odgovorna urednica portala “Energija Balkana” Jelica Putniković pričala je gostujući u Jutarnjem programu RTS-a o “havarijskoj pozajmici”. To je ujedno bila i jedna od tema na panelima o energetici na Zlatiboru.

Ko je kriv za nedavni raspad energetskog sistema u regionu?

“Evropsko telo koje okuplja sve stručnjake analiziraće potencijalne uzroke, ali i korake šta je ko radio i u Crnoj Gori, u BiH i u Hrvatskoj. Hrvati su uspeli da zaustave taj lančani niz. Ima raznih verzija. Pominje se i da je bio ispad dalekovoda između Grčke i Albanije, ne samo ovaj između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, tako da svakako je celoj priči doprinela visoka temperatura, povećana potrošnja električne energije“, napominje Putnikovićeva.

Ona ne bi prejudicirala ko je bio inicijalni krivac.

Kako je Srbija to izbegla?

To se kod nas nije dogodilo, kaže Putnikovićeva i navodi primer da je iz Srbije isporučivana električna energija u Crnu Goru da im se pomogne. Sever Crne Gore je, recimo, imao struju.

Prema njenim rečima, Elektroprivreda Srbije (EPS) obezbeđuje dovoljne količine električne energije.

“U Crnoj Gori nemaju dovoljno razvijenu mrežu, mada je Crna Gora povezana podmorskim kablom sa Italijom. Kada su svi povezani, onda jedni drugima mogu da pomažu. Hrvatska je na severu bolja nego u Dalmaciji, gde im se desio taj prekid“, kaže urednica portala “Energija Balkana”.

EPS se sprema za zimu

“Otprilike je zimska potrošnja u nekim danima, klima-uređaji kao i grejalice ili peći na električnu energiju troše dosta električne energije. EPS se sada priprema za zimu”, navodi Putnikovićeva.

Remonti su neophodni da ti kapaciteti budu spremni narednih 12 meseci da normalno proizvode električnu energiju. EPS je povezan i sa berzama električne energije, i u Srbiji, i u Mađarskoj, i u Sloveniji.

Havarijska pozajmica

“Sa osam elektroenergetskih sistema, Srbija ima povezanost na tom visokom naponu. U planu je izgradnja još dodatnih kapaciteta, što je dobro i zbog buduće izgradnje reverzibilne hidroelektrane ‘Bistrica’ i još nekih kapaciteta. Ali dobro je baš zbog toga da mogu da međusobno planiraju i potrošnju i ako baš treba – postoji u elektroenergetici pojam havarijska pozajmica”, rekla je Putnikovićeva.

Ako jedan sistem ima dovoljno energije, može nekome u susedstvu da pomogne, on će svakako isporučiti tim dalekovodima dovoljne količine struje da ne bi došlo do raspada sistema, objasnila je ona.

Kompas