Građanska neposlušnost – šta je to i kako se radi
Da li je građanska neposlušnost kršenje zakona, koja prava ima policija i kako građani da izbegnu hapšenje ili se pripreme za njega
Protest u Beogradu (Foto: Vasilija Antonijević/Kompas)
Posle višemesečnih studentskih protesta, koje su brojni građani podržali, krajem juna pojavio se novi oblik bunta širom Srbije. Na delu je blokada ulica, kao jedan od vidova građanske neposlušnosti. Građani blokiraju ulice, policija ih rasteruje i tako u krug, po metodu – ko će duže izdržati.
Nenasilno je ključna reč
Građanska neposlušnost se definiše kao javan, nenasilan, politički čin suprotan zakonu, vršen upravo da bi se uvele promene u zakone i odredbe vlasti. Do građanske neposlušnosti vodi iscrpljivanje svih legalnih sredstava za uklanjanje nepravde. Glavna karakteristika građanske neposlušnosti je da je to nenasilan akt, koji ne sme da dovede do svesnog povređivanja ili veće materijalne štete.
To ne postoji, ali ipak
Advokat Marko Pantić pojašnjava za „Vreme” da građanska neposlušnost pravno gledano ne postoji. „To je opravdan način borbe, ali svako ko u njemu učestvuje, treba da bude svestan posledica. Svako ko se time bavi, treba da bude svestan da čini nepravnu radnju za koju može da odgovara”, dodaje Pantić.
No, građanska neposlušnost upravo na to i cilja – snimci hapšenja, odvođenja mirnih građana obično bude solidarnost. Sa druge strane, to što može da se odgovara, ne znači da su opravdana batinanja mirnih građana, zaletanje na njih policijskim maricama i izmaštane optužbe za rušenje države, što se sve dešava prethodnih dana.
Ne padajte u očaj
Ukoliko se nađete na ulici i policija vas legitimiše, imate obavezu da im pokažete dokument, u suprotnom, policija može da vas privede u stanicu kako bi utvrdila identitet, pojašnjava sagovornik „Vremena”. Kako dodaje, kazna za nelegitimisanje ne postoji, ali policija uvek može da doda neko krivično delo – ako odbijate saradnju, stojite na kolovozu umesto na trotoaru.
„Građani treba da budu svesni da mogu da padnu pod represiju državnog aparata, ali ne treba da budu očajni zbog toga, jer su svesni šta rade. U telefonu treba da imaj broj advokata ili još bolje, da ga znaju napamet, i da daju instrukcije bližnjima da kontaktiraju advokata ukoliko budu privedeni”, zaključuje Pantić.
J.G./Vreme