Francuska posle izbora: Politički haos do „najvažnijih izbora“?
Francuska je pred političkim haosom i blokadom. Ekstremna desnica zapravo može da profitira od jalova izborne rampe koju je dobila i dočeka „najvažnije izbore u novijoj istoriji zemlje“.
(Foto: Fonet/AP)
Ishod izbora i zadržavanje ekstremne desnice dalje od vlasti samo je nakratko doneo olakšanje, ocenio je glavni urednik Monda diplomatik na srpskom jeziku Ivica Mladenović.
Francuskoj, međutim, sada najverovatnije preti institucionalni haos. Pre toga može se očekivati raspad levog koalicije koja je osvojila najviše mesta u francuskom parlamentu.
„Pominje se pet scenarija, ali suština je da je pod bilo kojim od njih nemoguće formirati funkcionalnu vladu”, rekao je Mladenović za portal N1.
Mladenović je i naučni saradnik na Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu.
Izbori postavljaju blokadu bez presedana
“Imamo do sada neviđenu situaciju institucionalne blokade od proglašenja Pete Republike”, rekao je Mladenović. “Mislim da niko ne zna kako će se sve završiti“.
Francuski politički sistem je postavljen tako da pobednik na predsedničkim izborima dobija sve, dok su parlamentarni praktično samo formalnost.
Od proglašenja Pete Repubblie 1958. samo tri puta desilo da predsednik i vlada nisu iz iste političke formacije.
Pritom, prema ustavu predsednik ima pravo da imenuje premijera prema svom nahođenju, bez podrške parlamenta.
“Tako da smo poslednje dve godine imali vladu bez podrške skupštine, koja nije izabrana u skupštini, već je služila kao izvršni organ predsednika”, rekao je Mladenović.
Skupština čak ne mora ni da potvrdi vladu. Može da joj izglasa nepoverenje, što je u prethodnom sazivu bilo nemoguće, jer levica i desnica nisu htele da glasaju zajedno.
Zašto je Makron uopšte raspisao izbore?
To znači da je Makronova vlada vladala dekretima, ad hok koalicijama oko pojedinačnih zakona.
Predsednik je to želeo da okonča. Stoga je naprečac raspisao je izbore računajući, na raspad levičarskog tabora i igre na kartu republikanskog fronta.
Makron je, međutim, loše procenio jer levica se ujedinila. Umesto dileme Makron ili desničarski Nacionalni zbor, iskrslo je pitanje Levi front ili Zbor, rekao je Mladenović.
U referendumskoj atmosferi Levi front je profitirao više od Makronovog centrističkog bloka. Pritom, prizivanje Republikanskog fronta između dva kruga izbora ga je spaslo totalnog poraza.
Bez toga, ocenio je Mladenović, Zbor Marin Lepen bi, posle dominacije u prvom krugu, osvojio između 250 i 290 poslanika, odnosno apsolutnu većinu.
Francuski izborni sistem je, međutim, iskrivio sliku i “Nacionalni zbor je u pravu što osporava legitimitet čitavog izbornog procesa”.
Naime, levi front je u dugom krugu osvojio nešto više od sedam miliona glasova i 193 poslaničkih mesta. Nacionalni zbor je sa više od 11 miliona glasova uzeo samo 143. To omogućava većinski izborni sistem.
Ishod izbora je najgori scenario po Makrona
Ishod je “najgori scenario za Makrona”, nastavio je Mladenović. “Kada je postalo jasno da njegov blok nema nikakvu šansu za većinu, pre mu je u interesu bilo da Nacionalni zbor dobije apsolutnu većinu i da prihvati kohabitaciju”.
Zatim je mogao da desničarima ponudi premijersko mesto. “Pošto sistem Pete Republike predviđa da isključivo predsednik odlučuje ko će biti premijer, onda je do 2027. mogao da ih opstruiše i delegitimizuje kao stranku sposobnu da vlada”.
To se nije desilo i sada se vrte scenarija među kojima ni jedan realno ne predviđa formiranje funkcionalne vlade.
Makron sada godinu dana nema pravo da raspusti skupštinu i raspiše izbore. To zemlju gura u neizvesnost i institucionalnom haosu sa jedne, ili predsednikovu ostavku sa druge strane.
Mladenović ocenjuje da će Makron izabrati prvu opciju, a to isključuje prognoziranje uz bilo kakvu dozu izvesnosti.
“Sistem Pete Republike koji je izgrađen sa idejom da osigura apsolutnu političku stabilnost sada je delegitimizovan”, rekao je.
“Haos nikad veći u novijoj istoriji i pitanje je hoće li će ga aktuelni ustav preživeti ili će biti nekog šireg dogovora o ustavnim promenama”.
Jalova izborna pobeda Levog bloka
Levi front je osvojio “vrlo, vrlo tanku relativnu većinu, koja im ne omogućava da formiraju vladu bez dogovora sa formacijama desnih liberala i konzervativaca”, rekao je Mladenović
“To je mač sa dve oštrice”, jer i sam Levi front je široka izborna koalicija igrača sa raznih strana, od radikalnijh opcija do zelenih i socijalista, rekao je, predviđajući raspad bloka.
“Jedan od … mogućih scenarija je da socijalisti, zeleni i komunisti formiraju nekakvu tehničku vladu sa Makronom, pod izgovorom sprečavanja institucionalnog haosa i ‘odbrane Republike’. Ali tek posle haosa i raspada koalicije”, naveo je Mladenović.
Desničari čekaju “najvažnije izbore u istoriji”
Prema njegovim rečima, „svi već razmišljaju o predsedničkim izborima 2027. To će biti najvažniji izbori u novijoj istoriji Francuske”, rekao je.
“Vrlo je verovatno” da će desnica profitirati od dotadašnjeg haosa i da ćemo “dobiti Marin Lepen za predsednicu … i apsolutnu vlast Nacionalnog zbora“, zaključio je Mladenović.
Kompas