FT: Evropska komisija danas Ukrajini otvara vrata pristupnih pregovora

Evropska komisija će danas, prema očekivanjima diplomata, preporučiti otvaranje pristupnih pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom. Kijev je zahtev podneo pre samo dve godine, i to pod oružanim napadom Rusije.
Znači li brz napredak do otvaranja pregovora i prečicu do članstva?

Mađarski zakon o odbrani suvereniteta, prema tumačenju Evropske komisije, ugrožava niz fundamentalnih prava koja proističu iz Povelje EU, (Foto: Dmitry_Rukhlenko, Envato)

Evropska komisija će upaliti zeleno svetlo Ukrajini za otvaranje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, piše danas Fajnenšl tajms pozivajući se na više diplomatskih izvora.

Rusija je Ukrajinu napala u februaru pre dve godine, a Kijev je zahtev za prijem u EU podneo nekoliko nedelja kasnije. EU je neuobičajeno brzo, samo nekoliko meseci kasnije, pozitivno odgovorila odobravanjem statusa kandidata.

Ruski napad podstakao EU da oživi proširenje

Uopšte, ruski napad na Ukrajinu podbo je EU da oživi posustali proces proširenja, ocenjuje londonski dnevnik.

U junu 2022. uz Ukrajinu status kandidata je dobila i Moldavija, a Gruzija krajem 2023. EU je u međuvremenu ubrzala dugo uspavane pristupne pregovore sa nekim od šest kandidata sa Zapadnog Balkana.

Komisija, sada pod predsedavanjem Belgije, žuri da početak pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom odobri pre nego što stolicu predsedavajuće EU u julu preuzme Mađarska.

Ukrajina i Moldavija da, Gruzija zbog „stranih agenata“ ne

Očekuje se da će danas saopštiti kako je Ukrajina ispunila kriterijume: mere protiv korupcije i za ograničavanje političkog lobiranja, obavezu funkcionera da saopšte podatke o imovini i mere zaštite jezika nacionalnih manjina. 

Gruzija, koja je usvajanjem zakona o stranim agentima, uprkos upozorenjima iz Brisela, otvorila vrata represiji kritilkih glasova, danas sigurno neće dobiti zeleno svetlo. Komisija otvaranje pristupnih pregovora može da preporuči samo uz jednoglasnu podršku članica. 

Za to, procenjuju diplomate, moraće da probije prigovore Mađarske, odnosno vlade Viktora Orbana koja je ranije blokirala odluke o Ukrajini. To uključuje dodeljivanje statusa kandidata i paketa pomoći od 50 milijardi dolara. 

Iako je na kraju po tim pitanjima popustila pod pritiskom drugih, Mađarska nadalje odbija da povuče veto na izdvajanje novca EU za vojnu pomoć Kijevu. Orban Ukrajini, naime, diktira uslove izvan onih koje je Komisija postavila.

Komisija želi preporuke pre nego što Orban preuzme predsedavanje

Kada 1. jula na pola godine preuzme predsedavanje EU, Mađarska će u šakama imati dodatnu polugu jer će moći da kroji dnevni red sastanaka o važnim odlukama.

Međutim, otvaranje pristupnih pregovora ne znači da je pred Ukrajinom nekakva prečica do članstva.

Evropski političari naglašavaju da je pristup tehnička procedura, podsetio je nedavno magazin Parlament

Proces i uz punu političku volju traje godinama

Trenutno u redu pred vratima EU stoji devet država koje je Komisija formalno prepoznala kao kandidate: Albanija, Bosna i Herzegovina, Gruzija, Moldavija, Crna Gora, Severna Makedonija, Srbija, Turska i Ukrajina. Kosovo je potencijalni kandidat.

Napredak se meri ispunjavanjem uslova, obično podeljenim u 35 poglavlja. To zahteva duboke reforme upravnih struktura, privrede, široku zakonodavnu aktivnost i usklađivanje diplomatije, tržišta i još koječega sa evropskim standardima.

To neizbežno traje godinama, čak i uz dobru političku volju. Bez nje može da traje i decenijama.

Kompas