Država isplatila samo 14 odsto podsticaja za poljoprivrednike: Novi ministar kritikovao stanje u sektoru
Novi ministar na ovu funkciju dolazi sa mesta savetnika predsednika Srbije Aleksandra Vučića u oblasti poljoprivrede. Kako kaže, tokom obavljanja ovog posla uočio je probleme u poljoprivredi, a veliki deo tih problema predstavlja isplata subvencija i podsticaja.
(Foto: André Rathgeber, Pixabay)
Novi ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Dragan Glamočić, izjavio je da je krajnje zabrinjavajuće što je realizacija poljoprivrednih podsticaja tek 14 odsto. Kako je rekao, efikasna i transparentna isplata subvencija biće jedan od njegovih prioriteta. Ipak, stručnjaci i poljoprivrenici saglasni su da će posla biti mnogo, jer postoje zemljoradnici koji na zaostale subvencije čekaju još od 2018. godine.
„Neprihvatljivo je da je realizacija podsticaja na današnji dan tek 14 odsto. Rezultati se moraju meriti podacima, a ne izgovorima“, rekao je Glamočić.
Inače, država poljoprivrednicima dodeljuje različite vrste subvencija – za određene ratarske kulture, po grlu stoke, premije za mleko, subvencije za kupovinu nove mehanizacije…
Podsticaji kasne od prošle godine
Ipak, poljoprivrednici odavno govore o tome da isplata subvencija kasni. Poslednji takav primer je isplata osnovnih podsticaja od 18.000 dinara po hektaru koja su, prema sporazumu iz oktorba prošle godine, trebalo da budu isplaćena do 1. aprila. Nekoliko dana pre tog roka, Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je da će poljoprivrednicima koji su podneli zahteve za subvencije u 2025. godini, sredstva „biti isplaćena u najkraćem mogućem roku“. Predsednik Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije Goran Filipović kaže za Novu ekonomiju da većina članova ovog udruženja jeste dobila ova sredstva, ali ona i dalje nisu isplaćena svima.
“Koliko je tačno isplaćeno, nemamo podatke, jer smo mi prekinuli svaki vid saradnje sa Ministarstvom kada smo podržali studente. Ipak, mi smo imali potpisan sporazum sa njima, da će do 1. aprila sve biti isplaćeno. Međutim, oni su tek 7. aprila započeli sa isplatom, a do 1. je trebalo da već bude isplaćeno sve”, kaže Filipović.
Filipović takođe kaže da su poljoprivrednici primetili da gotovo svi podsticaji kasne.
“Mi smo u oktobru prošle godine potpisali da će nam za mesec dana biti isplaćeno onih 10.000 dinara za seme, iako je trebalo da bude 17.000. Mi smo videli da oni to ne mogu da plate, do maja ove godine ne bi završili, jer nisu na vreme krenuli u taj proces, pa smo onda pristali na 10.000 i to opet nije bilo u dogovorenom roku, nego je potrajalo oko dva meseca. Ja ne znam šta je razlog – da li novac, da li fizička obrada podataka, stvarno ne znam. Mi nemamo te podatke, mnogo puta se desi da uopšte ne dobijemo odgovore na mejl koji pošaljemo. Kada tražimo da nam dostave podatke o tome koji procenat domaćinstava je dobio neke subvencije, neretko nam stigne odgovor da ni oni ne znaju”, kaže Filipović.
Budžet „najveći“, ali ga poljoprivrednici ne osete
Agroekonomski analitičar Branislav Gulan za Novu ekonomiju kaže da subvencije u poljoprivredi kasne uprkos činjenici da to ne bi trebalo da bude komplikovan proces.
“Poslednji primer jesu subvencije koje je trebalo da budu isplaćene 1. aprila, ali to je već dugotrajni problem. Obećavaju seljacima boljitak, a neki od njih čekajući taj boljitak i odu s ovog sveta. Glamočić je 17. ministar poljoprivrede od 2000. godine, a kašnjenje subvencija nije ništa novo. Vlast stalno obećava, a ništa ne izvršava”, kaže Gulan.
On ističe da poljoprivrednici nisu dobili subvencije pred ključni period godine – setvu. Neki na sredstva čekaju i godinama.
“Nekim poljoprivrednicima subvencije nisu isplaćene još od 2018. godine. Svi su obećavali da će subvencije da se isplaćuju na vreme, ali od toga nema ništa”, kaže Gulan.
Naš sagovornik zaključuje da se sa isplatama subvencija kasni jer poljoprivreda nije visoko na lestvici prioriteta, iako bi morala da bude – jer je devastirana.
“Tačno je, doduše, da je agrarni budžet najveći dosad. Međutim, to ne znači ništa. Značilo bi da nam je poljoprivreda zdrava, kada bi se taj budžet rasporedio na one kojima to treba i koji bi subvencije koristili. Evo, ide setva, a kako će nju poljoprivrednici obaviti? Veći deo tog novca ide ‘moćnim’ poljoprivrednicima, a ostali neće ni osetiti taj najveći budžet”, zaključuje Gulan.
Nova ekonomija