Desničarski predlog ustavnih reformi u Italiji po uzoru na Musolinija
Talijanska premijerka želi da partija sa najvećim brojem glasova dobije 55 mjesta u parlamentu i premijera. Drugim riječima – pobjednik nosi sve. Zbogom koalicijama, zbogom parlamentarnoj borbi
(Foto: FoNet/Roberto Monaldo/LaPresse via AP)
Nakon što je talijanska premijerka Đorđa Meloni objavila prijedloge za ustavne reforme uslijedile su mnogobrojne kritike i poređenja sa rješenjima koje je pre jednog vijeka uveo fašistički diktator Benito Musolini.
Šta hoće Meloni?
Talijanska premijerka želi da partija sa najvećim brojem glasova dobije 55 mjesta u parlamentu i premijera. Drugim riječima – pobjednik nosi sve. Zbogom koalicijama, zbogom parlamentarnoj borbi.
Kako je to radio Musolini?
Poslije fašističkog marša na Rim 1922. talijanski kralj Viktor Emanuel III imenovao je Musolinija za premijera. Međutim, fašisti su imali samo 35 poslanika.
Musolini je zato bio primoran na sklapanje široke i labave koalicije sa nacionalističkim i strankama desnog centra. Kralj ga je u svakom trenutku mogao razriješiti dužnosti.
Da bi se talijanski diktator izvukao iz te pozicije prislio je parlament da donese zakon po kome najjačoj stranci na izborima pripada dvotrećinska većina. Taj zakon je usvojen pod pritiskom fašističkih batinaša u novembru 1923. Sve dalje je dobro poznata istorija.
Kakve to veze ima sa Srbijom
Na prvi pogled – nikakve. Stranke u Srbiji dobivaju onoliko mjesta u Skupštini koliko osvoje na izborima. Međutim kada se pogleda koliko je vladajuća stranka prisvojila državne resurse i podjarmila institucije, nekako sve dođe na isto.
Srpskoj naprednoj stranci nije potreban zakon kao Meloni i Musoliniju. Ona je u svoju korist privatizirala ustavno-pravni poredak.
F.Š. / Vreme