Dan kada je Italija stala u znak solidarnosti sa Gazom

„Smatra se da je više od milion ljudi učestvovalo u protestima. Samo u Rimu bilo ih je 300.000, bilo ih je puno i u Milanu i još oko stotinu gradova koji su aktivno učestvovali pet, šest, sedam sati, bez obzira na kišu. U ponedeljak je ovde u Milanu padala kiša non stop, a ljudi su uprkos tome protestovali“, kaže za Kompas Luka Zanoni, urednik Osservatorio Balcani e Caucaso Transeuropa.

Masovne demonstracije i generalni štrajk u Rimu u znak protesta zbog vojne akcije u Gazi, 22. septembar 2025. (Foto: FoNet / AP)

Hiljade demonstranata i štrajkača koji pozivaju na solidarnost sa Palestincima u Gazi izašli su u ponedeljak na ulice Italije, a neki su upali na centralnu železničku stanicu u Milanu i žestoko se sukobili sa policijom.

Italijanski sindikati, koji predstavljaju stotine hiljada ljudi, od školskih nastavnika do metalskih radnika, pozvali su na 24-časovni generalni štrajk u javnom i privatnom sektoru, uključujući javni prevoz, vozove, škole i luke.

Štrajk je izazvao poremećaje u radu javnih službi širom zemlje, sa dugim kašnjenjima nacionalnih vozova i ograničenim javnim prevozom u većim gradovima, uključujući Rim.

italija
Protest u Milanu, 22. septembar 2025. (Foto: FoNet / AP)

Kako je bilo u Milanu

“Mi smo svi stigli do granice da više ne možemo to da podnosimo, da više ne možemo da gledamo genocid uživo i da ništa ne radimo. Nećemo da se to čini u naše ime i vršićemo na neki način pritisak kao stanovnici Italije na vladu, jer vlada naše zemlje potpuno sarađuje i opravdava ono što radi Izrael. To je veliki problem“, kaže Luka Zanoni.

U Milanu su tenzije eskalirale kada su desetine demonstranata obučenih u crno i naoružanih palicama pokušale da razbiju glavni ulaz u centralnu železničku stanicu grada, bacajući dimne bombe, flaše i kamenje na policiju, koja je odgovorila biber sprejom.

Zanoni kaže, svi sa kojima je pričao, pogotovo mladi ljudi, su se uplašili kada su videli kako policija interveniše: „Jer policija kada interveniše, to čini strogo – i pendrecima, i vodenim topovima. Ali to je tako i u Srbiji.“

Sagovornik Kompasa napominje i da u protestu u ponedeljak nisu učestvovali glavni sindikati: „Samo osnovni sindikati, sindikati koji rade na lokalnom nivou su učestvovali. Glavni sindikati koji su mogli da dovedu milione ljudi nisu verovali u to.“

italija
Protest u Milanu, 22. septembar 2025. (Foto: FoNet / AP)

Kritike na račun italijanske vlade

Premijerka Italije Đorđa Meloni osudila je nasilne sukobe koje su izazvali neki demonstranti i nazvala ih sramotnim.

„Nasilje i razaranje nemaju nikakve veze sa solidarnošću i neće ništa promeniti u životima ljudi u Gazi“, napisala je na X.

Konzervativna vlada koju predvodi Meloni, bliski izraelski saveznik u EU, nedavno je usvojila oštriji ton prema izraelskoj politici, dok je domaći pritisak zbog rata porastao. Italija, međutim, nije među zemljama, uključujući Francusku, koje će formalno priznati palestinsku državu na ovogodišnjoj Generalnoj skupštini UN.

Zanoni je izneo i kritike na račun italijanske vlade, ističući da nikada nije stavila pod znak pitanja ono što se radi u Gazi. „Čak je Mateo Salvini, bivši premijer, dobio nagradu, zbog širenja dobrih odnosa Izraela i Italije. A to što on priča o muslimanima neću ni da ponavljam, jer je odvratno“, kaže Zanoni.

Šta je o Gazi rekla komisija UN

Komisija Ujedinjenih nacija za istragu tvrdi da je Izrael počinio genocid nad Palestincima u Gazi, objavljeno je 16. septembra.

Izveštaj Ujedinjenih nacija, koji je preneo BBC, navodi da postoje opravdani razlozi za zaključak da je Izrael izvršio četiri od pet genocidnih činova definisanih međunarodnim pravom u Gazi od početka rata sa Hamasom 2023. godine:

  • ubijanje članova grupe,
  • nanošenje teških telesnih i mentalnih povreda,
  • namerno stvaranje uslova usmerenih na uništenje grupe
  • sprečavanje rađanja.

Kao dokaz genocidne namere, navodi se izjava izraelskih lidera i obrazac ponašanja izraelskih snaga.

Istoga dana generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš je oštro kritikovao novu eskalaciju sukoba u Gazi koju je je pokrenuo Izrael.

„Ono što se danas događa u Gazi je užasno. Svedočimo masovnom uništavanju naselja, sistematskom uništavanju grada Gaze“, rekao je Gutereš.

Međutim, tom prilikom je branio svoj stav da se neće pozivati na genocid bez odgovarajuće sudske odluke.

Šta se dešava u Gazi

Stvaranje palestinske države u istočnom Jerusalimu, na Zapadnoj obali i u Gazi dugo se međunarodno smatra jedinim načinom za rešavanje sukoba, koji je počeo više od jednog veka pre napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, koji je pokrenuo tekući rat u Gazi, piše AP.

U napadu, militanti predvođeni Hamasom ubili su oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i oteli 251. U Gazi je još uvek 48 talaca, od kojih Izrael veruje da je 20 još uvek živo.

Izraelska ofanziva odmazde u proteklih 23 meseca ubila je više od 65.100 ljudi u Gazi, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, uništila je ogromna područja pojasa, raselila oko 90 odsto stanovništva i izazvala katastrofalnu humanitarnu krizu, a stručnjaci kažu da grad Gaza doživljava glad.

Ministarstvo je pod upravom Hamasa. Agencije UN i mnogi nezavisni stručnjaci smatraju da su njegove brojke najpouzdanija procena žrtava u ratu. Ne navodi se koliko je od poginulih bilo civila ili boraca.

Kompas

Pročitajte i: