Da li će zbog litijuma EU zažmuriti na vladavinu prava u Srbiji?
Moguće je da će zbog „zelenog svetla“ za iskopavanje litijuma EU postati manje kritična prema problemima koji se odnose na funkcionisanje demokratije u Srbiji, smatraju sagovornici portala European Western Balkans (EWB), specijalizovanog za EU integracije.
Srbija je sa Evropskom unijom potpisala sporazum o eksploataciji litijuma u dolini Jadra. Značaj posla reflektuje i prisustvo i nemačkog kancelara Olafa Šolca. Srbija od eksploatacije litijuma može da ocekuje milijarde evra, radna mesta i deo proizvodnog lanca e-mobilnosti. Možda i bliže odnose sa EU. EU i Nemačka dobijaju još jedan izvor metala neophodnog za proizvodnju električnih automobila. (Foto: Michael Kappeler, dpa)
Zašto je to važno?
Kako navodi EWB, postoji opasnost da zbog eventualnog snadbevanja Unije litijumom zvanični Brisel “zažmuri” na nepoštovanje osnovnih demokratskih vrednosti, uključujući slobodu medija i poštovanje ljudskih prava.
Memorandum o razumevanju između Srbije i EU o strateškom partnerstvu u oblasti održivih (kritičnih) sirovina, lanaca vrednosti baterija i električnih vozila potpisan je 19. jula u Beogradu u prisustvu predsednika Srbije Aleksandra Vučića, nemačkog kancelara Olafa Šolca i komesara EU zaduženog za zelenu agendu Maroša Ševčoviča.
Među sirovinama koje se smatraju važnim za ostvarivanje cilja Unije koji se odnosi na zelenu i digitalnu tranziciju nalazi se i litijum, kojeg ima u Srbiji.
Ocenjujući uticaj sporazuma Srbije i EU o kritičnim sirovinama, direktor Centra za studije Jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Gracu i koordinator Savetodavne grupe Balkan u Evropi (BiEPAG) Florijan Biber za EWB navodi da ne smatra da će EU “zažmuriti” na vladavinu prava , već da će EU “govoriti sa dva glasa”.
“Nadajmo se da naredni komesar EU za proširenje biti manje kompromitovan od sadašnjeg i da će, možda, osnažiti kredibilitet Komisije u tom pogledu. S druge strane, dogovor o iskopavanju litijuma nagoveštava da EU ima strateške interese koji će, možda, biti važniji od pitanja vladavine prava. Samo potpisivanje jeste dokaz za to”, ukazuje Biber.
Šira slika
On konstatuje da u EU jedan tako kontroverzan projekat, koji je bio stopiran zbog protesta građana, ne bi mogao da bude ponovo pokrenut bez širih konsultacija.
“Činjenica da EU to podržava nagoveštava da kada se radi o strateškim interesima, ona može da se i drugačije ponaša. Tu leži paradoks. EU kada nudi članstvo uzima u obzir vladavinu prava, dok je EU kada traži izvore za litijum, potreban za Zeleni dogovor, manje zainteresovana za vladavinu prava, iako tvrdi drugačije, a rizik je da će to rezultati time što će biti potkopano proširenje u EU, koje ona formalno promoviše”, tvrdi Biber.
Govoreći na iste teme, Đorđe Dimitrov, istraživač u Centru za evropske politike (CEP), konstatuje da Memorandum koji je potpisan neće ubrzati put Srbije, ali će dovesti do jače saradnje po pitanju kritičkih sirovina i u jednom trenutku će sigurno rezultirati strateškim partnerstvom između Srbije i EU.
Dimitrov potvrdno odgovara na pitanje da li su osnovana strahovanja da će zvanični Brisel biti spreman da ignoriše pojedine probleme koje postoje u domenu vladavine prava u Srbiji zbog litijuma.
Kako objašnjava, postoje indikatori koji idu u prilog tih strahova – EU je potreban litijum kako bi ostvarila cilj koji je zacrtan da ona postane karbon-neutralna do 2050. godine.
Nova ekonomija