Biznis škola iz Blaca u kojoj su hapšeni profesori i direktor: Šta je sporno u školi koju tvrdi da je završila ministarka Macura
Prvo je pokazala uverenje da je 2012. završila studije, a zatim i diplomu. Oba dokumenta izdala je Beogradska akademija poslovnih i umetničkih strukovnih studija: škola u kojoj je pre tri godine uhapšeno deset proferora zbog sumnje da su upisivali ocene studentima koji nisu polagali ispite.
Tatjana Macura (Foto: FoNet)
„Strukovna ekonomistkinja“ je titula kojom se predstavljala ministarka bez portfelja i bez navođenja obrazovne ustanove u kojoj je stekla takvo obrazovanje. To je bila inicijalna grudva koja je pokrenula sumnje u verodostojnost njenog obrazovanja.
Počelo je kao odgovor na sumnje koje je pokrenula organizacija „Osnažene“, a završilo se dobijanjem uverenja i diplome u samo par dana i to 13 godina nakon diplomiranja. Tatjana Macura kaže da je 12. januara 2012. završila osnovne studije trogodišnje škole. Na uverenju se vidi njeno ime, devojačko prezime i ime oca, ali ono što se ne vidi su školska godina upisa kao i prosečna ocena. Na njenoj diplomi takođe nije moguće videti ni ime škole koje je završila, već ime one u koju je ta škola preimenovana nakon spajanja više strukovnih škola.
Belgrade Business School from Blace
Beogradska poslovna škola (ili „Belgrade Business School“ kako je naziva na svom Linkedin-u Tatjana Macura) i Visoka škola lepih i primenjenih umetnosti strukovnih studija iz Beograda objedinjene su odlukom Vlade Republike Srbije 2019. u Beogradsku akademiju poslovnih i umetničkih strukovnih studija – tako se makar navodi na njihovom sajtu. Ako je suditi po ministarki Macuri i spomenutoj akademiji, čini se da je lako sastaviti sopstvenu biografiju, a izostaviti detalje.
Kako je svojevremeno izjavio za Tanjug predsednik Saveta za reformu visokih strukovnih škola, Branislav Jeremić, 2019. godine osnovana je prva akademija spajanjem Beogradske poslovne škole i Visoke poslovne škole u Blacu. Jeremić je tada rekao, a RTV preneo da je praksa pokazala da „na razdaljini od 250 kilometara teško funkcioniše“ rad akademije. On je naveo da je spajanje dve škole bilo „iznuđeno rešenje zbog problema koji su postojali u tim školama“ nakon čega je škola u Blacu pripojena Akademiji u Leskovcu, a Akademiji u Beogradu je 2020. dodata Visoka umetnička škola.
A problema je bilo i nakon pripajanja.
Profesori koji žele da poduče
U maju 2022. uhapšeno je deset profesora Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, kao i jedan od zastupnika škole koji je lažirao zapisnike o polaganju ispita. Prema dugogodišnjem istraživanju BIRN-a (Balkanske istraživačke mreže) pribavljena je korist u vidu položenih ispita, a nekadašnja Beogradska poslovna škola organizovala je predavanja preko vikenda dok pojedini profesori u toku semestra nisu održali ni jedno predavanje. Pored toga što na ispite nisu izlazili ni studenti ni profesori, direktor škole i Savet pribavili su sebi veća primanja nego što je zakonom bilo dozvoljeno.
Ovu državnu školu pratile su mnogobrojne malverzacije više direktora. Nekadašnji direktor Beogradske poslovne škole Đuro Đurović i direktor Visoke poslovne škole strukovnih studija u Blacu Ljubiša Milačić smenjeni su davne 2018. godine na sednici Vlade nakon reakcije Agencije za borbu protiv korupcije. Prema tadašnjem pisanju portala Blic, direktor Đura Đurović je „sam sebe birao za direktora, a svog sina zaposlio kao asistenta“. Kao još jedan od razloga navedeno je i „zapošljavanje bliskih članova porodice visokih državnih funkcionera: Tomislava Nikolića i Ivice Dačića“.
Đuro Đurović uhapšen je 2019. godine zbog zloupotrebe službenog položaja i sumnje da je oštetio školu za 2,2 miliona dinara.
Uloga vaterpola u poslovnoj školi
Hapšenju Đurovića prethodilo je hapšenje još jednog direktora Beogradske poslovne škole. Početkom 2019. uhapšen je Ilija Samardžić zbog nezakonite pozajmice sedam miliona evra zaduženim firmama.
Beogradska poslovna škola (kao državna škola) u periodu njegovog mandata korišćena je kao „vladina banka“, navodi BIRN. Mimo zakona, godinama unazad, novac iz škole usmeravan je ka zaduženim kompanijama među kojima su „Simpo“ iz Vranja, turistička agencija „Kontiki“, medijska kompanija „Novosti“, kao i vaterpolo klub Radnički iz Kragujevca.
Tužilaštvo je saopštilo da je odluku o raspodeli novca direktor Samardžić donosio bez saglasnosti Saveta Beogradske poslovne škole, ali BIRN piše da se ipak konsultovao sa nekim, i to van škole. U izjavi on navodi da je bio „prinuđen“ da pozajmi novac kompanijama i to pod pritiskom na sastanku u zgradi Vlade Srbije gde je u posredovanju učestvovao nekadašnji ministar omladine i sporta, vaterpolista Vanja Udovičić, i tadašnji savetnik ministra spoljnih poslova Marko Blagojević.
Ministri su, po svemu sudeći, skloni Beogradskoj poslovnoj. Ipak je možda pored diplome trogodišnje škole bitan i sadržaj studija. Beogradska poslovna škola je doprinela i tome da nakon spajanja u Beogradsku akademiju poslovnih i umetničkih strukovnih studija više ne postoji direktor. Nakon napredovanja, ova škola je dobila „predsednika akademije“. Miodrag Paspalj je lice koje nosi ovu funkciju, a njegov potpis nalazi se na diplomi Tatjane Macure. Njegov potpis se takođe nalazi i na listi 2.000 ljudi koji su podržali listu „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane“ u decembru 2023. godine.
Zanimljivo da je i među potpisnicima koji su tada podržali Srpsku naprednu stranku nalazi i sedam vaterpolista. Svakako je u vaterpolu važno izabrati pravi tim, ali je neophodno znati plivati u tim vodama.
V.Antonijević/Kompas