Afrička kuga svinja najveći problem za domaće izvoznike mesa

Afrička kuga svinja (AKS) trenutno predstavlja najveći problem za izvoz domaćeg mesa na evropsko i svetsko tržište.

Prasad na farmi svinja (Foto: Macro_Media, Envato)

AKS zahteva neophodan zajednički rad Uprave za veterinu i proizvođača svinja na suzbijanju ove bolesti, naglašeno je na sastanku ministra poljoprivrede, Aleksandra Martinovića sa predstavnicima Udruženja odgajivača svinja.

Kako ovo utiče na tržište?

Ova bolest je, prema podacima Uprave za veterinu, potvrđena u toku 2023. godine na ukupno 2.788 gazdinstava na teritoriji 53 opštine, u 15 upravnih okruga.

Martinović je saglasan sa predstavnicima udruženja da je potrebno da se nastavi sa režimom stroge kontrole uvoza svežeg i zamrznutog svinjskog mesa i najavio je da će Odbor Skupštine Srbije za poljoprivredu uskoro organizovati javno slušanje o „rekonfiguraciji podsticaja iz republičkog budžeta“.

U toku prošle godine za obeštećenje na ime ubijenih svinja, u cilju sprečavanja širenja bolesti Afričke kuge svinja, isplaćeno je 3,3 milijarde dinara iz budžeta.

Kako je Uprava za veterinu navela za Novu ekonomiju, u zaraženim gazdinstvima ukupno je u toku cele godine eutanazirano 78.242 svinje.

Kako je Nova ekonomija tada pisala, ova bolest uticala je i na smanjenu ponudu prasadi na pijacama.

Od početka juna, u osam okruga kod domaćih svinja je zabeležena ova bolest, od toga su sedam na području Kolubarskog okruga (Mionica i Valjevo) dok je jedan u Južnobačkom okrugu (Novi Sad).

Kada su u pitanju divlje svinje, u junu je Zlatiborski okrug (Prijepolje) proglašen kao zaraženo i ugroženo područje, dok je od početka godine još četiri okruga dobilo ovaj status (Borski/Zaječarski, Grad Beograd, Sremski, Južnobački).

Kako prepoznati bolest?

AKS se prvi put pojavila 2019. godine u Srbiji, a vakcina za ovaj virus, prema navodima Ministarstva poljoprivrede, ne postoji.

Bolest se širi kontaktom zaraženih sa zdravim svinjama, ishranom svinja pomijama u kojima ima kontaminiranih ostataka hrane, kontaminiranom hranom, vodom, inficiranim krpeljima, odećom i obućom, kontaminiranim predmetima i opremom, prevoznim sredstvima, stajnjakom, leševima uginulih i zaklanih životinja, glodarima i insektima.

Naime, iznenadno uginuće jedne i više svinja, gubitak apetita, potištenost, povišena telesna temperatura do 42 stepena Celzijusa mogu biti znaci da je životinja zaražena.

Takođe, kao simptomi AKS se navode i krvarenja po koži (najčešće po ušima, njušci, repu, nogama, stomaku i bočnim stranama trupa), krvav proliv, pobačaji, nesigurnost u hodu, otežano disanje i kašljanje, povraćanje.

Kako je navela Uprava, svinje ne treba hraniti pomijama, treba izbegavati pašno držanje svinja i sprečiti direktan kontakt sa divljim svinjama.

Takođe, osobe koje su bile u kontaktu sa divljim svinjama moraju dobro oprati i dezinfikovati odeću i obuću, a prijava svake bolesne ili uginule domaće ili divlje svinje je obavezna nadležnom veterinaru.

Katarina Pantelić, Nova Ekonomija

Više o ovome pročitajte na: