Novi zakon o visokom obrazovanju: Vlast u osvetničkom pohodu
Postoji osnovana sumnja da bi novi zakon o visokom obrazovanju mogao slomiti autonomiju univerziteta, do kraja srušiti temelje javnog obrazovanja i otvoriti širom vrata partijskom kadrovanju, privatnim interesima i degradaciji znanja
Beogradski univerzitet (Foto: FoNet)
Sastanak rektora, dekana i studenata Univerziteta u Beogradu održan je 19. maja i trajao je šest sati, ali bez zvaničnog obraćanja javnosti. Tema je bila – stanje na Univerzitetu, odnosno dalji koraci vezano za blokade. Paralelno, trebalo je da zaseda i Vladina Radna grupa za izradu novog Zakona o visokom obrazovanju – ali je sastanak odložen.
Drugim rečima, ne odlučuje se sada samo sudbina jedne studentske godine, već, moguće je, i visokog obrazovanja u Srbiji. Sprema li se armagedon u režiji vlasti, preko novog Zakona o visokom obrazovanju?
Najave i pretpostavke
Iako nacrt još nije javno predstavljen, poznato je da će Radna grupa najpre razmatrati model finansiranja. U igri je mogućnost da strani univerziteti dobiju pravo otvaranja ispostava bez akreditacije, dok bi domaći studenti dobijali vaučere i birali između državnih i privatnih fakulteta.
Zatim, posebnu zabrinutost izaziva činjenica da Radnu grupu vodi Dejan Vuk Stanković, čovek vrlo spornog akademskog i ličnog integritet, do juče u glavnoj ulozi režimskog analitičara.
Šira slika: Autonomija na udaru
Prema tekstu profesorke Jelene Teodorović u listu „Danas“, novi zakon cilja direktno na smanjenje upravljačke i finansijske autonomije fakulteta. Model vaučera, upozorava, dodatno će podstaći borbu za što brže i „lakše“ studije, koje će proizvoditi diplomce bez znanja – i u državnom i u privatnom sektoru.
Šira slika: sveopšte rasulo
„Naši lekari, inženjeri i prirodnjaci školuju se gotovo isključivo na državnim fakultetima“, piše Teodorović. Ako nestane para za laboratorije i opremu, a prioritet dobiju jeftinije studije menadžmenta, posledice će biti ozbiljne: urušavanje kvaliteta obrazovanja, manjak stručnjaka, lošija zdravstvena zaštita, kolaps infrastrukture i pad konkurentnosti privrede.
Napadi na univerzitet
Vlast već duže vreme preti akademskoj zajednici. Uredbom odlazeće Vlade, univerzitetskim nastavnicima je plata vezana isključivo za nastavu – istraživački rad je praktično izbrisan. Kako nastave nema u dovoljnoj meri, neki profesori mesečno primaju manje od 20.000 dinara. Uz to, režimski mediji i SNS prvaci vode beskrupuloznu kampanju protiv pojedinih profesora i rektora, i jasno je da bi vlast želela sopstvene „fakultete“, po već oprobanom modelu kopiranja.
J.J./Vreme