Izveštaj Picule o Srbiji: Posebna zamerka za neuvođenje sankcija Rusiji
Prema Nacrtu izveštaja Evropske komisije o Srbiji za 2023. i 2024, koji potpisuje izvestilac Tonino Picula, napredak Srbije u procesu pristupanja EU i dalje je ograničen, uz zabrinjavajuće stagnacije u ključnim oblastima poput vladavine prava, reforme javne uprave i usklađivanja sa politikama EU.
Foto: FoNet/europarl.eu
Picula je u izveštaju konstatovao da nije bilo značajnog napretka u ispunjavanju kriterijuma u svim pregovaračkim poglavljima.
Neuvođenje sankcija Rusiji veliki problem
Posebna zamerka odnosi se na neusaglašavanje Srbije sa sankcijama EU prema Rusiji. Evropski parlament ponavlja da tempo pregovora zavisi od napretka u osnovnim reformama i dijalogu Beograda i Prištine, koji je trenutno u zastoju.
Dijalog, pokrenut 2011. godine po proglašenju nezavisnosti Kosova, mesecima je u zastoju i očekuje se da bude nastavljen, prema najavima iz same Unije.
U društveno-ekonomskim reformama zabeležen je delimičan napredak. EP pozdravlja rast BDP-a i napore Srbije u sprovođenju novog Plana rasta za Zapadni Balkan, koji predviđa povećanje ekonomije regiona u narednoj deceniji. Pozivaju se i na dodatne reforme u obrazovanju, tržištu rada i javnoj upravi.
Takođe, članovi Evropskog parlamenta ponavljaju potrebu za značajnijim reformama na tržištu rada, obrazovanju i javnoj upravi.
Šta je još konstatovano?
U oblasti zaštite životne sredine, primećen je zakonodavni napredak, ali Srbija i dalje nema usvojenu Strategiju zaštite životne sredine. Pozdravlja se potpisivanje memoranduma o održivim sirovinama i lancima vrednosti baterija i EV vozila sa EU, uz naglasak na uključivanje lokalnih zajednica i naučne javnosti u ekološke odluke.
EP ističe potrebu za diverzifikacijom energetskih izvora Srbije kako bi se smanjila zavisnost od Rusije, kao i veću podršku reformama u pravosuđu i borbi protiv korupcije kroz reprogramiranje fondova EU.
Nova ekonomija