Generalštab – od kulturnog dobra do parcele za hotel
Kompleks zgrada Generalštaba u Ulici kneza Miloša u Beogradu bombardovan je u noći između 29. i 30. aprila 1999. godine.
Iz tog razloga dobio je status kulturnog dobra. Taj status ukinula mu je Vlada Srbije u novembru 2024. godine.
Zgrada Generalštaba u Beogradu (Foto: FoNet / Velja Ilić)
Generalštab je na listi sedam najugroženijih spomenika kulture u Evropi za 2025. godinu, objavila je 18. marta Evropa Nostra.
U obrazloženju Savetodavnog panela ove organizacije navodi se da „neposredna pretnja rušenja kompleksa Generalštaba i njegove zamene novim neprimerenim građevinskim projektom treba biti sprečena kako u interesu Srbije tako i u interesu cele Evrope“.
No, za vlasti u Srbiji neki (i nečiji) interesi su očito preči od drugih.
Krenimo redom.
Ukidanje statusa
Kompleks zgrada Generalštaba u Ulici kneza Miloša u Beogradu bombardovan je u noći između 29. i 30. aprila 1999. godine.
Iz tog razloga dobio je status kulturnog dobra.
Taj status ukinula mu je Vlada Srbije u novembru 2024. godine. Razlog je bio najava prodaje tog prostora kompaniji čiji je jedan od osnivača Džared Kušner, zet američkog predsednika Donalda Trampa, koji će, prema najavama, tu izgraditi hotel „Tramp“.
Hotel, stanovi i “neka vrsta memorijala” za žrtve NATO bombardovanja
Srbija je, naime, 15. maja 2024. godine potpisala Ugovor o revitalizaciji kompleksa bivšeg Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu sa kompanijom „Affinity Global Development“, na čijem čelu je Kušner. Kako je pisao Glas Amerike, projekat je vredan 500 miliona evra, a Srbija bi trebalo da dobije 22 odsto profita.
Detalji ugovora nisu poznati, a rečeno je da će se kompleks sastojati od hotela, stambenih zgrada i neke vrste memorijala za žrtve NATO bombardovanja 1999. godine.
„Nismo prodali, nego iznajmili“
Tadašnji ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Goran Vesić rekao je da Vlada Srbije nije prodala zemljište na kojem su zgrade bombardovane 1999, već je, kako stoji u ugovoru, „zemljište iznajmila na 99 godina“.
U junu iste godine direktorka Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture prof. dr Dubravka Đukanović podnela je ostavku na tu funkciju nakon što je uslovljena da podnese predlog za skidanje zaštite sa zagrade Generalštaba ili da ode.
Zahtevi da se odluka preispita
Na odluku Vlade o ukidanju statusa kulturnog dobra Generalštabu reagovala su strukovna udruženja. Studenti Univerziteta u Beogradu pozvali su ranije Ustavni sud i Vladu da preispitaju odluke i da ih, bez odlaganja stave van snage.
Sedam stručnih organizacija i udruženja takođe je poslalo Vladi Srbije apel da zaštiti kulturno nasleđe i istorijska dobra i da povuče svoje štetne odluke.
Na odluku Vlade o ukidanju statusa kulturnog dobra, reagovao je i Republički zavod za zaštitu spomenika kulture.
Vlada Srbije, koliko je poznato, nije odgovorila na apele i zahteve da sačuva Generalštab i ostala kulturna dobra, pa čak ni na ona koja su joj slale međunarodne organizacije.
Kompas